Granični prijelaz na 'ničiju zemlju'

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Granični prijelaz kod Sinja na planini Kamešnici prema BiH na Bilom Brigu/Širovića Torini približava se svojoj funkcionalnoj fazi - u trenucima kada smo s pčelarima Ivanom Runjom i Ivanom Mravkom krenuli prema Runjinim košnicama koje drži na svojem zemljištu između novog prijelaza i starog punkta granične policije, na prijelazu su radnici postavljali nadzorne kamere, prenosi Aljazeera.

Povučen je, kaže Runje, i dio infrastrukture. Radi se o jednom od prijelaza koje je Hrvatska zbog 'schengena' morala izgraditi na vanjskoj granici EU-a.

Radovi su počeli prije nešto više od godine dana, a isto toliko mještani Sinja i cijele Cetinske krajine nezadovoljni su jer tvrde da se novi granični prijelaz nalazi skoro tri kilometra unutar teritorija Hrvatske.

Radovi unatoč o riječima ministra

Završni radovi traju unatoč tome što je nedavno hrvatski tehnički ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić za posjeta Sinju izjavio kako je konstatirano da je granična crta pogrešno ucrtana te obećao da će biti učinjeno sve da se prijelaz pomakne na pravu granicu.

No, mještani su oprezni - dok se približavamo godinama funkcionalnom punktu granične policije, koji se nalazi još dublje u hrvatskom teritoriju i nakon kojega put nastavlja prema novom prijelazu, Runje komentira kako je više puta čuo decidirana obećanja da će problem biti riješen, no ništa se nije dogodilo.

"Ono se i dalje radi, postavljaju se nadzorne kamere, tu dolaze firme kao što je HEP i slično, znači instalacije su već postavljene. Po meni, gledajući kad prođem i kad dođem, da se to radi neovisno o onome što je ministar kazao, znači ili se ne poštuje riječ ministra ili su to opet neke zakulisne igre, radi se nešto sasvim drugo", kaže Runje.

Njegove košnice nalaze se na njegovoj, ali 'ničijoj' zemlji, između još nedovršenog hrvatskog graničnog prijelaza i onoga s BiH.

Na punktu policajac traži dokumente. Ispostavilo se da je Runje svoju osobnu iskaznicu zaboravio u automobilu nešto niže, u Hanu kod Sinja, gdje živi i otkuda smo krenuli put njegova posjeda.

Po dokumente u Livno

Iako tuda prolazi svaki dan, policajac ga ne pušta. Moramo se vratiti po dokument. Tako, kaže, onda može biti legitimiran i nasred splitske rive.

"Ja da bih došao ovdje, moram biti legitimiran, to ste vidjeli i maloprije, osobna karta, ako idete sa vozilom onda je to prometna ili vozačka, svaki put. Bez obzira što vas policajac zna ili ne zna, vi ste uvijek legitimirani i to je u ovih 20 godina izišlo više, kako ljudi kažu, na vrh glave. Ne može se to više niti trpit'. A što je najgore, mi smo sad ničija zemlja, ničiji posjedi i na koncu kraja, evo ja sam tu sa pčelama, uvijek se moram najaviti, ali opet na 'ničijoj zemlji', kažu".

Za kretanje treba propusnica, a po sve dokumente se mora u Livno. Dio njih je zagubljen.

"Ja ovu moju nekretninu ne mogu naći u Bosni jer ona gore nije. Slali su me ovdje u katastarski ured. I onda sam išao sa mojim drugim nekretninama koje se nalaze zaista na teritoriju BiH, izvadio sam taj papirić, izvadak iz katastra i sa tim - on nije lažan, to je moje vlasništvo - ali da bih mogao po teritoriju Republike Hrvatske hoditi, morao sam ishoditi u Livnu taj izvadak da navodno idem na tu svoju nekretninu, na mome punktu koji se nalazi pet kilometara u teritoriju Republike Hrvatske. Da bi ga prošao, moram donijeti iz susjedne države taj papirić".

Problemi pčelara koji košnice imaju na 'ničijoj zemlji' postaju nepodnošljivi, kaže Runje, prvenstveno zato što punkt granične policije ne radi non-stop, već od 6 do 22 sata. Zbog prirode posla, trpe pčele, pa onda i pčelari.

Pčele se prevoze noću, a prijelaz ne radi

"Sve do sada ja sam se morao najprije se najaviti, prethodno imati te papire i onda moram vozit' pčelu između šest ujutro i 22 poslijepodne. A pčele se uvijek voze noću, posebno ljeti jer vrućine strašno utječu i na njihovo zdravlje i na stres i na koncu kraja i ugibaju od vrućine, ako ih držite na kamionu. A svi mi danas prevozimo pčelu sa kamionom ili u kontejneru".

Ako se dođe prekasno i oduži posao, lako se dogodi da se čovjek ne može vratiti kući. Sa sličnim problemima susreću se i stočari - Runjin susjed na imanju ima nekoliko stotina ovaca.

"Ima probleme preko tog punkta koji se nalazi na Bilom brigu, barem mi se požalio nekoliko puta, da ima strašnih problema kad ide na pazare, odnosno prodat' stoku, da mu se uvijek broje grla koja su unutra, i na povratku i u odlasku. Ima certifikat, ali mora biti najavljen, najavi se uvijek i u povratku i u dolasku".

Zbog komplikacija Ivan Mravak svoje pčele niti ne drži na ovim imanjima. On i mnogi njegovi kolege iz Cetinske krajine počeli su seliti posao u Liku, na Kordun...

Pčelari sele posao

"Selimo što dalje jer ovdje nemamo mogućnosti jednostavno doći na svoju poziciju jer moramo tu papirologiju, dokumentaciju vadit', tako da jednostavno zgadi ti se kad ti moraš nekoga molit' za svoje. I onda odustajemo i vozimo pčele po Lici, pravimo ogromne troškove i ulažemo da bi mogli profitirali, da možemo investirat' i živit', a ovdje na svoj teren ne možemo dovest' pčele".

Kristina Križanac, obnašateljica dužnosti gradonačelnika Sinja, kaže da ministar nije mogao decidirano navesti kada će novi prijelaz biti premješten, no za vlasnike nekretnina sada je najvažnije da prijelaz radi 24 sata te je dogovoreno da se to promptno riješi.

Što se tiče pozicije prijelaza, kaže kako su mještani od početka gradnje upozorovali na situaciju te da je za Sinj i Cetinsku krajinu najvažnije da se točno utvrdi problem i nadležne institucije iznesu mišljenje.

"U drugoj fazi bilo je govora da će se zapravo revidirati cijeli taj postupak, da će se se vidjeti što se dogodilo s tim objektom, da li je on zapravo unutar naših granica ili ne. Znači, to je jedan veliki posao i mislim da za to treba malo više vremena", navodi Križanac.

I Livnu u interesu rješenje problema

Za rješenje problema zainteresirani su i na bosanskoj strani. Komunikacija s načelnikom Općine Livno Lukom Čelanom je, kaže, stalna.

I jednima i drugima je cilj da se granični prijelaz, koji je do sada služio za malogranični promet, prekategorizira u međunarodni granični prijelaz, za što se založio i ministar. No, za to obje strane trebaju ispuniti tehničke uvjete - regulirati prilazne ceste i sl.

"Zahtjev smo mi potpisali za mješovito povjerenstvo za praćenje provođenja ugovora o graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Zajedno smo Općina Livno i Grad Sinj supotpisnici zahtjeva za prekategorizaciju graničnog prijelaza Vaganj. Prekategorizacija bi trebala biti u višu kategoriju prijelaza iz prijelaza za pogranični promet u prijelaz za putnički promet jer bi to značajno doprinijelo razvitku hercegovačke županije jednako s jedne strane, a s druge strane Splitsko-dalmatinske županije", zaključuje Križanac.