Istraživački rad: Odlaganjem nuklearnog otpada u Trgovskoj Gori bio bi ugrožen život oko 250.000 ljudi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izgradnja nuklearnog odlagališta i skladišta u Trgovskoj Gori, na granici s BiH, ugrozila bi život najmanje 250.000 ljudi. Ugrožena bi bila pitka voda, prijeti zagađenje zraka i zemljišta.

Ovo je danas rekao docent doktor Draženko Bijelić, predavač na Tehnološkom fakultetu Banja Luka, koji je jedan od autora znanstveno-istraživačkog rada posvećenog ovoj problematici. Rad je izložen na Osmoj međunarodnoj znanstvenojkonferenciji u Bihaću, posvećenoj Svjetskom danu zaštite životne sredine.

Profesor Bijelić je danas u Banjoj Luci predstavio glavne zaključke ovog znanstevno-istraživačkog rada.

Efekti izgradnje skladišta

Rad je fokusiran na efekte eventualne izgradnje skladišta i odlagališta na ekologiju, stanovništvo, socijalno-ekonomske faktore, na problem dugoročnog zbrinjavanja otpada. Rad se bavi i utjecajem lokacije za gradnju na problem etičkih pitanja i u tom radu su predstavljeni najznačajniji rezultati.

''Što se tiče ekoloških faktora, u slučaju procurivanja otpada došlo bi do zagađenja zraka, zemljišta, podzemnih voda i površinskih voda. Na 850 metara od lokacije Trgovske gore nalazi se zaštićeno prirodno područje uz rijeku Unu. Tu su i podzemni rezervoari za snabdijevanje pitkom vodom općine Novi Grad. Niže od Novog Grada je crpilište gdje se snabdijeva općina Dvor u Hrvatskoj pitkom vodom'', objasnio je profesor Bijelić.

Kada je riječ o ekonomskom utjecaju, Bijelić kaže da bi došlo do osiromašenja regije, migracije stanovništva bi porasle, te bi došlo do stagnacije razvoja turizma.

''U okolini Bihaća, na lokaciji koja je poznata za odmor pored rijeke Une, ljudi se žale kako je došlo do obustave prodaje zemljišta. Ljudi se plaše da kupe nekretnine jer se plaše radioaktivnog zagađenja'', ilustrirao je Bijelić.

Stavovi RH i BiH stručnjaka različiti

Napomenuo je činjenicu da se struka u Hrvatskoj također izjasnila po ovom pitanju, ali da su njihovi stavovi različiti od stavova kolega iz Bosne i Hercegovine.

''Vidi se da politika ima upliva. Mogu se razlikovati mišljenja o knjizi i filmu, ali o ovome ne može'', dodao je Bijelić.

Po njegovim riječima, Hrvatska uopće nije vodila računa o posljedicama na život u BiH, zbog čega mu se čini da su strategiju radili "pripadnici teorije da je Zemlja ravna ploča".

Pomoćnik ministra za ekologiju RS Duško Solomun izjavio je da je uključivanje akademske zajednice jedan od načina u borbi da ne dođe do izgradnje nuklearnog objekta na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

''I ovo je jedan od načina borbe protiv relativizacije problema od strane Republike Hrvatske. Ovaj problem se uporno mora dovoditi u fokus javnosti kako bi bio okarakteriziran kao prioritetan problem od egzistencijalnog značaja za populaciju od 250.000 stanovnika'', naveo je Solomun.

Reao je da je riječ o zajedničkom problemu FBiH i RS, a da se sada očekuje da bude objavljena studija utjecaja na koju će se morati dati odgovor iz BiH.

''Oba entiteta zajedno rade na tome da dođe do angažiranja pravnog tima ako se Hrvatska ogluši na naše zahtjeve'', zaključio je Solomun.