Jahorina ne može živjeti od ‘stare slave’

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Planinska ljepotica Jahorina, jedna od 22 olimpijske planine u svijetu, ima najveći broj sunčanih dana u godini, a to je samo jedan od razloga zbog kojeg menadžment Olimpijskog centra Jahorina svake godina nastoji obogatiti ponudu i privući veći broj turista.

Značajna su ulaganja u ovu bh. zimsku turističku destinaciju, izgrađeni su hoteli te je trenutno na raspolaganju 5.000 kreveta od čega je pola hotelski smještaj (od najluksuznije do skromnije ponude), pola je u privatnom smještaju, a procjenjuje se da je prošle godine ostvareno 150.000 noćenja.

No, bez ključnih investicija koje se tiču osnježavanja i nastavka ulaganja u infrastrukturu, Jahorina neće moći biti konkurentna na tržištu.

Priznata u regiji i svijetu

Direktor Olimpijskog centra Jahorina Velibor Lazarević kaže da je Jahorina kao olimpijska planina prepoznata u regiji i svijetu. Blizina grada i aerodroma omogućava da dolaze gosti iz drugih država jer iz grada za kratko vrijeme dolaze do planine.

Skijašima i borderima na Jahorini na raspolaganju su tri nova šestosjeda, jedan dvosjed, tri lifta te beby lift, staze za olimpijski veleslalom i slalom ispunjavaju međunarodne uvjete za održavanje natjecanja, dok olimpijski spust, na kojem se prije rata održavao ženski spust, još nije u funkciji.

Međutim, namjera menadžmenta je i da ovu stazu uskoro stavi u pogon kako bi skijaši mogli uživati u ozbiljnijoj stazi i osjetiti njene čari.

To nisu jedini planovi za sljedeće godine. Naime, Olimpijskom centru Jahorina odobren je projekt Svjetske turističke organizacije pri Ujedinjenim narodima u Madridu čija je vrijednost 50.000 dolara. Taj novac bit će iskorišten za postavljanje avanturističkog parka koji bi do lipnja trebao biti instaliran na Ogorjelici, a imat će tubing za djecu i pokretnu traku koja će biti u funkciji i ljeti i zimi.

Lazarević je naglasio da je cilj osnježiti još staza jer zasad Jahorina ima 15 posto osnježenih skijališta i to stazu Skočine i dio Ogorjelice I i II.

Nova ulaganja

Kako bi se taj cilj ostvario osmišljen je projekt kompletnog osnježavanja za koji bi trebalo osigurati novac u iznosu od oko pet milijuna eura. Tim novcem napravilo bi se umjetno jezero kapaciteta od 50.000 kubika na vrhu Jahorine. Jezero bi se koristilo zimi za osnježavanje, a ljeti bi to bila prava atrakcija.

‘’Ovaj projekt ključan je ne samo za Jahorinu nego i za cijeli zimski turizam gdje je potrebno imati sustav osnježavanja da bismo imali sigurno skijanje u studenom i prosincu’’, pojasnio je direktor.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ponudila je kredit u iznosu od 10 milijuna eura, od kojih bi pet milijuna eura bilo iskorišteno za ovaj projekt, a ostalo za unapređenje ljetnog turizma i poboljšanje vertikalnog transporta. Trenutno su o tome u tijeku pregovori s Vladom Republike Srpske, jer je OC Jahorina javno poduzeće.

Vlada RS-a trebala bi odlučiti hoće li biti nastavljeno ulaganje u ovu turističku destinaciju ili će se odlučiti za privatno-javno partnerstvo ili privatizaciju. No, odluka bi trebala uskoro biti donesena ukoliko Jahorina želi biti konkurentna na tržištu.

Kada su u pitanju radovi u prošloj godini, direktor Lazarević napominje da se radilo na obilježavanju staza po kategoriji crvene, plave i crne zavisno od težine staze, čime je skijašima omogućeno da vide kuda idu.

Postavljene su mape na početnim izlaznim stanicama, radilo se dosta na uređenju staza tijekom ljeta, kako bi se osigurali što bolji uvjeti za skijanje i kada padne manje snijega.

Najuspješnjija sezona

Ipak na Jahorini je od 12. prosinca moguće skijanje te Lazarević ističe da bi bio zadovoljan kada bi se ponovila prošla godina budući da je ona bila najuspješnija poslijeratna godina s velikim brojem skijaša od 27. prosinca do 8. travnja.

Prema statističkim podacima i boravišnoj taksi, ovu planinu naviše posjećuju gosti iz zemalja regije (Hrvatska, Srbija, Slovenija), bilo ih je mnogo iz Turske, potom Mađarske i Rusije zbog čega se može reći da se broj posjetitelja iz drugih zemalja na Jahorini povećava.

Lazarević kaže da je više od 60 posto prodanih karata u prošloj godini ipak bilo dnevnih karata što govori da Jahorinu posjećuje veliki broj gostiju iz Sarajeva, Istočnog Sarajeva, Pala, Zenice i Tuzle.

Direktor Olimpijskog centra Jahorina ističe da se mora zajednički raditi da se brend olimpijske planine očuva jer se ne može živjeti od "stare slave".

‘’Na Jahorini imamo ex-Jugoslaviju gdje se osjeća zajedništvo. Izgradnjom hotela dosta se toga dobilo i sve ide dobrim putem, ali potrebne su investicije. Svi ostali to dobro rade. Primjera radi, Srbija je od Kopaonika napravila ozbiljnu destinaciju koja može parirati svjetskim skijalištima u Austriji i drugdje. Mi smo cjenovno prihvatljivi, ali za završetak proizvoda treba još dosta rada’’, smatra Lazarević.

Napomenuo je da postoji dobra suradnja s olimpijskim centrom Bjelašnica, ali i s drugim centrima u regionu poput Crne Gore i Srbije. Tako sezonska karta kupljena na Jahorini važi dva dana u Srbiji i obratno, a kupljena sezonska karta u Srbiji na Jahorini važi tri dana.

‘’Ne mora značiti da će ostati samo na tome i da to neće biti s Bjelašnicom i skijalištima u Sloveniji kao što to rade centri u Austriji i Francuskoj. To je korak ka tome da se, ukoliko bi se dobila neka nova olimpijada ili ozbiljno natjecanje, svi uključimo u organizaciju’’, podvukao je.

Dodao je da se na Jahorini organiziraju brojna skijaška natjecanja međunarodnog karaktera zbog čega se na web stranici ovog olimpijskog centra nastoji uspostaviti kalendar događanja kako bi gosti bili upoznati s tim sadržajima.

Direktor se osvrnuo i na suradnju Centra s Udruženjem hotelijera Jahorina kazavši da oni zajednički organiziraju brojne aktivnosti, poput uređenja pješačke staza dužine osam kilometara.