Je li vrijeme za autarkiju? Mogu li zemlje ne ovisiti o drugima?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Je li bolje da zemlja proizvodi sve što joj treba unutar vlastitih granica umjesto da uvozi i bi li ju to učinilo sigurnijom, možda i bogatijom'', analiziraju britanski mediji pitajući se je li sazrjelo vrijeme za autarkiju ili je ta koncepcija klasičnih grčkih polisa iluzija u modernom svijetu.

Zvuči prilično nategnuto, ocjenjuju mediji, ali neki od najmoćnijih svjetskih političkih vođa zadnjih godina iznose argumente koji zvuče slično i usmjereni su samodostatnosti.

Budućnost proizvodnje

"Budućnost naše proizvodnje i gospodarstva, rješenja za klimatsku krizu - sve će to biti napravljeno u Americi", izjavio je početkom godine američki predsjednik Joe Biden. Slično govori i kineski vođa Xi Jinping koji zagovara "zili gengsheng", što se prevodi kao "uzdaj se u se". Indijski premijer Narendra Modi promovira slogan "Atma Nirbhar Bharat" ili "samopouzdana Indija". U Europi također čujemo sličan jezik, koji, čini se, daje prednost nacionalnoj proizvodnji u odnosu na uvoz.

Britanski premijer Rishi Sunak obećao je učiniti zemlju "energetski neovisnom", a obje glavne političke stranke u Velikoj Britaniji - konzervativci i laburisti - također ponavljaju da će tražiti "energetsku neovisnost".

Invazija na Ukrajinu - glavnog svjetskog opskrbljivača pšenicom i drugim poljoprivrednim proizvodima - je na međunarodnoj razini dovela do skoka cijena hrane, postavljajući mnogim zemljama pitanje koliko je njihov uvoz hrane pouzdan.

Odmak

Čak i nekadašnji uvjereni ideološki zagovornici slobodne trgovine poput konzervativnog zastupnika Johna Redwooda sada pozivaju Veliku Britaniju da "raste i stvara više kod kuće".

Neki tvrde da to predstavlja odmak od stajališta iz proteklih 40 godina prema kojemu je globalna trgovina dobra za britanski prosperitet i ide prema novom cilju, većoj nacionalnoj gospodarskoj samostalnosti, objavio je BBC.

Stari su Grci imali naziv za tu vrstu samodostatnosti: "autarkija". Neki čak opisuju ono što se događa u svjetskoj politici i gospodarstvu zadnjih godina i mjeseci kao "autarkični obrat".

No hoće li potezi prema samodostatnosti rezultirati onime što njezini zagovornici obećavaju u smislu sigurnosti i prosperiteta?

Kada je riječ o energiji, većina stručnjaka smatra kako postoje jaki razlozi da zemlje više pokušaju učiniti na domaćem terenu i to ne samo iz sigurnosnih razloga, već i stoga što moderni domaći obnovljivi oblici energije poput vjetra i sunca imaju zanemarive emisije ugljika, za razliku od fosilnih goriva poput plina, nafte i ugljena kojima se trguje preko granica.

Top tema

Drugim riječima, takav autarkični zaokret mogao bi pomoći planetu da se dekarbonizira i spriječi destruktivno globalno zatopljenje u ovom stoljeću.

Stručnjaci poput Tima Langa sa Sveučilišta City već dugo tvrde da bi za naše zdravlje i okoliš bilo bolje da jedemo proizvode koji nisu stigli iz velikih udaljenosti.

"Pojam autarkije i sigurnosti hrane trenutno su politička top tema", rekao je Lang.

Još jedan argument za veću samodostatnost u proizvodnji hrane je što time zemlja postaje manje ranjiva u slučaju da se međunarodni opskrbni lanci prekinu zbog vremenskih prilika, nesreća ili rata, iako bi, naravno, isključivo konzumiranje hrane koja bi mogla biti uzgojena u zemlji poput Ujedinjenog Kraljevstva, podrazumijevalo veliku promjenu u prehrani Britanaca, pišu mediji.

Recite zbogom uvozu, primjerice, banana, avokada ili ananasa, nastavljaju mediji. Stručnjaci također kažu da bismo trebali jesti puno manje mesa jer bi se zemljište koje se koristi za ispašu životinja moglo prepustiti usjevima.

Silikonski mikročipovi

Ceyla Pazarbasioglu iz Međunarodnog monetarnog fonda slaže se da bi se zemlje trebale fokusirati na otpornost svojih lanaca opskrbe energijom i hranom, ali upozorava na štetne učinke pokušaja autarkije na manje razvijene nacije.

"Nakon ruske invazije na Ukrajinu vidjeli smo da oko 30 zemalja nameće izvozna ograničenja", napominje ona. "To ima implikacije za mnoge, a posebno najugroženije", dodaje.

Silikonski mikročipovi upotrebljavaju se u gotovo svim oblicima moderne tehnologije - od pametnih telefona, preko računala, do medicinskih uređaja, automobila, aviona, do oružanih sustava. Većina najnaprednijih svjetskih čipova proizvodi se na Tajvanu kojega Kina smatra dijelom vlastitog teritorija, ali čiju neovisnost SAD učinkovito štiti, piše BBC.

SAD i Kina su u strahu da će opskrba tim vitalnim komponentama biti odsječena od njihovih gospodarstava u potencijalnom sukobu pa su poduzele velike napore da proizvedu više čipova unutar svojih granica.

Samostalnost

No, proizvodnja čipova vrlo je složena i sofisticirana i oslanja se na globalne opskrbne lance sirovina i stručnosti. Stoga većina stručnjaka misli da će čak i tako bogata zemlja poput SAD-a teško sve to moći učiniti kod kuće.

Pa je li ovo novo "doba autarkije"? Ili će politički čelnici shvatiti da je globalno gospodarstvo jednostavno previše integrirano i previše međusobno povezano, da bi moglo biti podijeljeno unutar nacionalnih blokova bez velikih problema za sve?

To bi moglo ovisiti, prvo, o tome gdje se ulažu veći napori u ekonomskoj samostalnosti, i, drugo, o tome koliko daleko ih se gura, zaključuje BBC.