Maslina zapamtila zimu - pogodovale prosječne negativne temperature

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon katastrofalne prošle godine koja je nakon zanosa početkom milenija poljuljala nade mnogim Hercegovcima u perspektive maslinarstva, proteklih dana maslinari su sa zebnjom pogledavali na maslinike u cvatu.

Jedni su zadovoljni, drugi dvoje. Tako smo u Dračevu, kraj Čapljine, u masliniku pored kuće, zatekli Nikolu Raiča u obilasku maslina, piše Večernji list.

Nije zadovoljan: ''Masline su dobre što se tiče lista, udario je novi list, ali nema roda. Prošle godine je opao list, naišla bolest zvana paunovo oko. Nisam puno prskao, poprskao jednom, list opao, udario novi, ali slabo će biti roda.

Žive su one, ali nema roda. Otišla snaga u list. Jedna ova veća rodila, trebali su roditi i ove mlade, ali nisu, kažem, snaga otišla u list. Ima sorti koje su osjetljive i s njih opada list. To je domaća oblica, rodi dobro, ali je trebala štititi, nježna je i osjetljiva'', opisuje Nikola Raič stanje u masliniku uz kuću, pokazujući primjere na pojedinim stablima.

Općenito, struka ima svoje viđenje i očekivanja od sezone. Miro Barbarić, jedan od vodećih domaćih stručnjaka za oblast maslinarstva, naglašava: ''Za razliku od prošle, ove godine maslina kao kultura je zapamtila zimu, to jest pogodovale su joj prosječne negativne temperature tijekom zime koje su, gledano kroz manifestaciju i fiziološka svojstva koja se provode u maslini, došle do toga da temperature pozitivne i negativne utječu na razvoj pupova i cvjetova.

Zbroj tih temperatura tijekom godine bio je pogodan za očekivanja plodonošenja određen kulture. Sve dosad je pozitivno. Međutim, pojedini maslinari različito gledaju na cvatnju, i to kao na proces koji se odvija u nekoliko dana, pa tako dolaze do zaključka da nije kvalitetna obavljena. Cvatnja u našim mikrolokacijama, mikrolokacijama naših maslinika, Hercegovina nije specifična regija za uzgoj maslina kao što je Dalmacija, podliježe mikrolokacijama.

U našim uvjetima nije to proces koji se odvija u nekoliko dana nego se proteže od 15. svibnja do 15. lipnja. Dakle, upravo završava pa će procjene o mogućem urodu biti moguće tek za koji dan'', kaže Barbarić.

Inače, Barbarić smatra da se u maslinarstvu Hercegovine, koje je oživilo tek u zadnjih desetak godina, premalo konzultira struka.

''Ljudi sade i rade kako oni misle da je najbolje, pri tome zaboravljajući da različite podloge, ekspanzicija, mikrolokacije traže različite modalitete, od sorte maslina do načina uzgoja'', smatra Barbarić.

Uglavnom, Hercegovci su krenuli u maslinarstvo s velikim ambicijama, uz put se obrazujući, ali očito je da bi neke pogreške uskoro mogle isplivati.