Mirko Šarović: Dalekovod za BiH tek sljedeće godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sudjelovanje Bosne i Hercegovine u projektu Transjadranskog plinovoda (TAP) kao i sva druga ulaganja u plinski sektor mogu biti dovedeni u pitanje ukoliko Energetska zajednica sankcionira Bosnu i Hercegovinu zbog neispunjavanja preuzetih obaveza, upozorio je u intervjuu za agenciju Anadoliju (AA) Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

"To je neka moguća mjera, vrlo realna za koju se ja nadam da neće biti usvojena u Tirani, ali prijeti nam se uskraćivanjem podrške u sredstvima, projektima Europske unije i Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), projektima za Zapadni Balkan, regionalnim projektima. To je generalno loše. Zašto da se lažemo, to je potpuno jasno", naglasio je ministar Šarović.

Bosna i Hercegovina će se vjerojatno naći na dnevnom redu ministarske konferencije zemalja članica Energetske zajednice, koja će biti održana u Tirani, 16. listopada.

"U ovom trenutku možda je plin, odnosno pitanje plinske legislative broj 1", upozorava Šarović.

Obnova plinovoda

Neka druga pitanja u kojima također BiH kasni, kako navodi ministar, nisu sada u fokusu zanimanja Energetske zajednice, Bih je zabilježila određene pomake i kada je u pitanju energetska efikasnost, određeni nacionalni i akcioni planovi, pa i kada je u pitanju implementacija zakonodavstva u oblasti električne energije.

"U tom smislu ima napretka, ne onakvog kakav je napredak u drugim zemljama, članicama Energetske zajednice i kako bi se očekivalo. Ali, plin jednostavno stoji i vjerojatno ćemo se naći na dnevnom redu predstojeće ministarske konferencije", podcrtao je Šarović.

Energetska zajednica od BiH traži, odnosno očekuje, da nađe dogovor kako direktive iz oblasti plina ugraditi u svoje zakonodavstvo.

"Jedan od načina je da moramo postići unutrašnji dogovor po tom pitanju. Europska unija i Energetska zajednica traže da ključne direktive iz oblasti plina koje se odnose na veleprodajno tržište plina, prijenosni sustav, regulatora i neke druge stvari treba da budu dio domaćeg zakonodavstva na način da se dogovorimo o samom zakonodavstvu, da li će ono da bude na entitetskom nivou ili će biti jedan zakon na državnom nivou. Trebamo se dogovoriti i što će to biti zajedničke funkcije, poput regulatora i nekih drugih stvari. Mislim da je loše da mi samo zasjednemo iza svojih busija i kažemo - ne damo mi tu prići. Moramo pronaći dogovor u tom smislu i na to nas obavezuje sam ugovor. Pristali smo potpisivanjem ugovora (o pristupanju Energetskoj zajednici) na takvo nešto", navodi Šarović.

Dodao je kako je u ovom trenutku teško i nezahvalno govoriti o tome što će BiH biti uskraćeno u slučaju sankcija, jer se projekti, kako je naveo, obnavljaju iz godine u godinu.

"Mi sada već trebamo razmišljati o sljedećoj konferenciji u Parizu 2016. godine. U Parizu BiH treba kandidirati svoje projekte. Ukoliko budemo sankcionirani niti jedan projekt iz oblasti plina ne može konkurirati. Također, ni kada su u pitanju IPA sredstva, odnosno moguća komponenta energetike, ne bi mogla proći tu vrstu monitoringa i odobravanja", jasan je Šarović.

Projekt dalekovoda 400 kilovata između Pljevalja, Višegrada i Bajine Bašte, koji će regionalno povezati Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, a koji je trebao biti potpisan na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Beču, održanoj krajem kolovoza, za sada je zaobišao BiH.

"Taj projekt je odobren, s tim da će vjerojatno Bosna i Hercegovina moći računati na ova sredstva tek 2016. godine. Projekt će se prvo početi realizirati u Srbiji i Crnoj Gori, a tek onda u Bosni i Hercegovini. Komplikacija zaista postoji mnogo u energetskom sektoru, uopće u zemlji, i javnost oko toga dosta zna. Vjerojatno time trpi i ovaj projekt. Nadam se da značajnije neće utjecati na njegovu realizaciju obzirom da taj projekt nema smisla ukoliko se ne uradi ovaj dio u Bosni i Hercegovini, jer suština tog projekata je da je njegov početak sa hidroelektranom u Višegradu. Onda se, praktično, dalekovod račva na dva dijela, na Srbiju - Bajinu Baštu, odnosno Crnu Goru", naglasio je Šarović.

Pregovori ravnopravnih partnera za kompromisno rješenje

Iako vlastima BiH to nije izravno tako rečeno, Šarović kaže kako "znamo da i ovaj projekt trpi zbog našeg kašnjenja usvajanja određenog zakonodavstva i usvajanja europskih direktiva iz oblasti energetskog sektora, električne energije i plina".

"Direktno po ovom pitanju nismo sankcionirani, ali sigurno trpimo posljedice velikog kašnjenja u transpoziciji našeg trećeg energetskog paketa", ističe Šarović.

Na najave kako će se iz Bruxellesa u sljedećem razdoblju više inzistirati na rješavanju pitanja takozvane tradicionalne trgovine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi da je "to pitanje otvoreno dosta ranije, prije dvije i po godine". Formiran je pregovarački tim BiH i zauzeta pregovaračka pozicija, a partner BiH u pregovorima je EU.

"Do sada nismo postigli napredak u potpisivanju aneksa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Na neki način, to je suština u tome. Gledišta su nam suviše udaljena. Držimo se svoje platforme i SSP-a koji kaže da pregovaraju dvije strane BiH i EU, ali da će se sporazum i dogovor postići uvažavajući interese i jedne i druge strane. Smatramo da smo ravnopravna pregovaračka strana i da nam ne se ne može samo staviti papir koji bi potpisali. Mislim da je rješenje u nekoj vrsti kompromisa, da se uvaže osnovni ili bar, da tako kažem, dio interesa BiH, ali i s druge strane da mi uvažimo potrebu da se izvrši adaptacija SSP-a. To je nešto što je uobičajeno u situacijama kada jedna zemlja, kao u ovom slučaju Hrvatska, uđe u EU", rekao je Šarović.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je kako od ovog procesa ne bi samo Hrvatska imala koristi, nego sve zemlje EU uključujući Hrvatsku: "Dio tih benefita, daljeg bescarinskog uvoza u BiH, mogla bi da koristi i Hrvatska i Italija, Austrija i bilo koja zemlja koja prije stigne, rekao bih. Hrvatska bi imala samo djelomično koristi od toga", naglasio je Šarović.

"Mislim da ovdje ne treba biti ni gubitnika ni pobjednika. Zastupamo interese domaće ekonomije, što je sasvim logično. Ne vodimo računa o interesima drugih zemalja, ali uvažavamo činjenicu da oni vode računa o svom interesu. Upravo zbog toga spremni smo na tu vrstu takvog otvorenog razgovora uvažavajući interese i jedne i druge strane", istakao je Šarović.

Snaga argumenata

Novinare je zanimalo da li ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u svojim nastojanjima zaštite domaće ekonomije ima podršku svih ministara, odnosno članova Vijeća ministara BiH.

"Za sada da, zato što se služim argumentima. Teško je ove argumente pobiti. Vjerojatno snaga argumenata utiče da se moramo pratiti na neki način. Ne pripadam bilo kome izuzev, rekao bi, ukupnom svom poslu i javnosti. Iza mene ne stoji bilo koji lobi, bilo koji drugi izuzev općeg interesa i mislim da ima malo prostora da se tome suprotstavi. Vidjet ćemo kako će stvari teći dalje. Sve poteze i dogovore želim da podijelim sa svojim kolegama u Vijeću ministara. Ne moramo o svakom potezu imati isto mišljenje. Možemo i da sučelimo mišljenja, ali zaista sam vrlo rad i sklon našem dogovoru da ja stojim iza njih, oni stoje iza mene u ovakvim i sličnim situacijama", naveo je Šarović.

On je u intervjuu za agenciju Anadolija najavio da će Ministarstvo zatražiti od Europske komisije da BiH odobri treći granični prijelaz na kojem je dozvoljen promet robe životinjskog i biljnog porijekla (BIP), te da će to biti Izačić kod Bihaća.

"Mislim da je sada sazrelo vrijeme za Izačić. To je ranije bila naša namjera, da kada steknemo uvjete za izvoz mlijeka u EU radi Megglea i potreba izvoza tog dijela BiH, da je Izačić granični prijelaz koji bi trebao da bude treći BIP. Naravno želimo sa susjednim zemljama, posebno sa Hrvatskom i Srbijom, određene prijelaze podići na veći nivo. Imamo nekih prijelaza koji rade samo određeno vrijeme, samo za prijelaz putnika, a ne i roba. Međutim, razvojem trgovine i ekonomske suradnje s ovim zemljama praksa je pokazala da je potrebno izvršiti prekategorizaciju i Ministarstvo će u tom smislu biti inicijator takvih stvari", rekao je Šarović.

Druga pitanja prekategorizacije su u nadležnosti Komisije za integrirano upravljanje granicom i sličnih tijela u susjednim zemljama. S tim u vezi već se provode određene aktivnosti o mogućnosti prekategorizacije jednog prijelaza u Hercegovini i prelaza Dubica.

Ministar Šarović kaže kako je stalno u pregovorima sa turskom stranom o pitanju izvoza mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku, ali i proširenja tog izvoza drugim proizvodima.

Ekspanzija izvoza mesa u Tursku

U posljednjih mjesec i po Šarović kaže kako je dva puta vodio izaslanstvo i pregovore oko izvoza mesa sa turskim ministrom ekonomije Nihatom Zeybekcijem i drugim njegovim suradnicima. Također, trenutno je izaslanstvo Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u Ankari, a u ponedjeljak i utorak, 19. i 20. listopada, u Sarajevu se očekuje veliko tursko izaslanstvo i Biznis forum gdje dolazi turski ministar ekonomije Nihat Zeybekci, te ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.

"Bit će to sastanak trilaterale gdje ćemo tu suradnju nastojati unaprijediti i dati joj novi zamah. To je suština. Izvoz mesa je samo jedan u nizu naših korisnih i dobrih poteza i neće ostati samo na tome. Za prvih sedam mjeseci izvezli smo mesa u Tursku u vrijednosti 41 milijun KM, a u cijeloj 2014. godini to je iznosilo nešto malo više od 5,5 milijuna KM. Možete da zamislite kolika je ekspanzija. Tu je i veliki izvoz jestivog ulja iz Bimala iz Brčkog, a stvaramo i uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda kao što je i najavljeno od Ureda predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH", rekao je Šarović.

Najavio je da će Vijeće ministara BiH u sljedećem razdoblju sa svoje strane pokušati da što više olakša proceduru kako bi se unaprijedio nivo izravnih stranih investicija.

"Vijeće ministara BiH i institucije na državnom nivou su samo jedna mala karika u lancu. Ovo pitanje nije za jedan mjesec i jednu godinu. Ovo pitanje je stalna utakmica i nadogradnja i stalna borba za konkurentnost, odnosno da budemo konkurentniji od okruženja, od onih zemalja koje su u tome ispred nas, svakako i zemlje regije. U tom smislu, mali dio otpada na državni nivo. Najveći dio otpada na entitete, kantone, lokalne zajednice", podcrtao je Šarović.

Sve je to, naglasio je, dio pitanja koji se odnosi na neke stvari koje nam se čine zanemarive, ali nisu: za koliko možete dobiti građevinsku dozvolu, priključiti električnu energiju, koliko vremena treba da odgovori administracija po pitanju određenih ugovora, uknjiženja i drugih stvari.

"Ima pitanja koja mogu da se riješe kroz zakonodavstvo na državnom nivou, posebno kada su u pitanju zakoni o politici stranih ulaganja, zakonu o vanjskotrgovinskom poslovanju i nekim drugim zakonima. U tom smislu u reformskoj agendi i to je naglašeno, mi ćemo sa svoje strane na tome raditi. No, za povećanje konkurentnosti vrlo je važno da imamo predvidiv sustav, ekonomiju, predvidiva događanja. I to je dio konkurentnosti da su uvjeti danas isti ili bolji za sljedeće tri ili četiri godine. To ovaj sustav treba osigurati i garantirati. Za konkurentnost je važno da ova zemlja bude stabilna, da ima stabilne institucije", poručio je Šarović.

Stalne promjene vlasti urušavaju konkurentnost

Rekao je da se ne smatrate "konkurentnim ako mijenjate vlast svaka dva-tri mjeseca ili imate stalna pitanja parlamentarnih većina".

"To je nešto što ne ulijeva povjerenje u nekoga tko u ovu zemlju treba donijeti novac. Postoje i mnoge druge stvari na kojima se treba raditi. Mislim da je ovo pitanje u vrhu prioriteta svih vlasti u BiH na svim nivoima", rekao je Šarović.

Upitan da prokomentira da li će biti skore rekonstrukcije Vijeća ministara BiH, Šarović je rekao da želi istaknuti "da u ovom sazivu Vijeća ministara BiH rade korektno".

"Postoji niz pitanja oko kojih vodimo polemiku, imamo i različita mišljenja. Neka pitanja odgađamo za rješavanje, ali generalno to je jedan korektan pristup bez bilo kakvih lomova, bez bilo čega što bi ugrozilo rad ove institucije. Sa Savezom za promjene, koji je kandidirao i mene u Vijeće ministara BiH, koliko znam, nije niko vodio razgovor o prekompoziciji vlasti u Vijeću ministara BiH. Je li je on vođen na nekom drugom nivou, ne znam. Ali sa partnerima sa kojima radimo u Vijeću ministara, i sa jedim, drugim i trećim, zaista smo zadovoljni i imamo korektnu suradnju", rekao je u intervjuu za AA Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.