MMF će BiH dati 900 milijuna, ali zauzvat traži bolne reforme i štednju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na sastanku premijera Republike Srpske Željke Cvijanović sa premijerom FBiH Fadilom Novalićem i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, koji je jučer održan u Banja Luci, definirana je zajednička platforma za pregovore BiH s predstavnicima MMF-a i Svjetske banke koji će biti održani u Washingtonu sljedeći tjedan.

Mada se sudionici nakon sastanka nisu obratili novinarima, niti su izdali službeno priopćenje, Slobodna Bosna piše kako su uspjeli doznati ključne točke dogovora tri premijera koje će zastupati u predstojećim pregovorima s MMF-om.

Kako navodi Slobodna Bosna, Međunarodni monetarni fond spreman je odobriti BiH novi, povoljni kredit u iznosu od oko 900 milijuna KM, no zauzvrat traži provođenje bolnih reformi i rigoroznih mjera štednje.

Prvi put nakon rata, BiH s Međunarodnim monetarnim fondom neće pregovarati o tzv. stand by aranžmanu, kao što je to činila do sada u tri navrata. Ovoga puta BiH je zainteresirana za kreditni aranžman pod EFF uvjetima, koji su neusporedivo povoljniji od uvjeta stand by aranžmana, ali podrazumijevaju provođenje dubokih, strukturnih reformi.

Extended Fund Facility (EFF) ili u slobodnom prijevodu dugoročni fond stabilnosti poseban je aranžman koji spada u red najpovoljnijih kreditnih ugovora neke države s MMF-om, no odobrava se samo onim državama koje su spremne provesti duboke strukturne reforme i otkloniti uzroke fiskalne nestabilnosti. Prethodne vlasti u BiH na to nikada ranije nisu bile spremne: radije su se odlučivale za ''lakši'' stand by aranžman, koji MMF odobrava brže i ne traži neke posebne strukturne reforme. Novac od stand by aranžmana uglavnom služi za kratkoročno krpljenje proračunskih rupa pa ga ekonomisti slikovito opisuju kao uzimanje analgetika kod zubobolje: tableta će kratkoročno otkloniti bol, ali problem se dugoročno može riješiti samo popravkom zuba.

Kredit povoljan, uvjeti teški

No, baš zbog činjenice da se odobrava pod najtežim uvjetima, kreditni aranžman EFF ujedno je i najpovoljniji kredit koji neka država može zaključiti s MMF-om. Odobrava se na dulje vremensko razdoblje, s dvije do tri godine grace perioda i s kamatom koja je višestruko niža od kamata kod stand by kredita.

Novi kredit MMF-a, pod EFF uvjetima, bio bi odobren po izrazito niskim kamatama od svega 0,2 posto na godišnjoj razini, uz grace period od pet godina i isplatni rok od 12 godina. Podsjećamo, uvjeti stand by aranžmana su neusporedivo nepovoljniji: kamate su u pravilu 1,7 posto, dok je otplatni rok puno kraći (3 do 5 godina) i ne uključuje grace period.

No, kako smo rekli, odobrava se državama čija vlast neće samo piti tablete protiv bolova nego je spremna liječiti bolest.

U konkretnom slučaju, aktualna vlast u BiH u suradnji s ekonomistima MMF-a, identificirala je 24 socijalno-ekonomske ''bolesti'' koje namjerava liječiti u narednih nekoliko godina za vrijeme trajanja EFF aranžmana.

Konačni popis očekivanih reformi definitivno je dogovoren jučer, na sastanku tri premijera u Banja Luci. U najkraćem, BiH od MMF traži kredit u iznosu od oko 900 milijuna KM, koji bi se realizirao tijekom tri naredne godine, a zauzvrat je spremna poduzeti 24 reforme kako bi trajno otklonila uzroke stalnog proračunskog deficita.

'Kresanje' javne potrošnje

Jedna od mjera koja će sasvim sigurno izazvati najviše komentara, pa i otpora, tiče se administrativnog aparata države. Tijekom naredne tri godine, za vrijeme trajanja EFF aranžmana, plaće administrativnim radnicima na svim nivoima vlasti ostat će zamrznute na sadašnjoj razini, pri čemu će se uvesti i potpuna zabrana novog zapošljavanja administrativnih radnika. To znači da će se upražnjena radna mjesta, nastala odlaskom radnika u mirovinu ili na bilo koji drugi način, popunjavati preraspodjelom poslova između postojećih radnika, s krajnjim ciljem da se broj administrativnih radnika smanji za oko 10 posto.

Predviđene su i ozbiljne poreske reforme koje će također izazvati burne polemike. Pored ostalog, promijenit će se i porez na plaće i to na način da će se uvesti diferencirana poreska stopa, pri čemu će se oporezivati i topli obrok. Vlada Federacije BiH već je izlazila s nekoliko prijedloga, no ta se oblast mora urediti posebnim zakonom u 2016. godini.

Također je predviđeno da entitetske vlade okončaju proces privatizacije kapitala u poduzećima u kojima imaju manjinski ili pak većinski vlasnički udio. To se prije svega odnosi na poduzeća koja kronično posluju s gubitkom a održavaju se u životu zahvaljujući stalnim financijskim injekcijama iz proračuna. Takva poduzeća, a ima ih oko 40 u oba entiteta, moraju se restrukturirati ili likvidirati u sljedeće tri godine, pri čemu bi se socijalno zbrinjavanje otpuštenih radnika rješavalo iz kredita MMF-a.

Izvan procesa privatizacije ostat će samo kompanije od strateškog, nacionalnog interesa, poput namjenske industrije i elektroenergetskog sektora, dok će se sve ostale kompanije u vlasništvu države prodati privatnim investitorima.

Također je predviđena i opsežna reforma radnopravnog zakonodavstva, koja je većim dijelom već okončana u oba entiteta usvajanjem novog Zakona o radu u skladu s međunarodnim standardima.