Murphyjev sastanak o južnoj plinskoj interkonekciji bez HDZ-a BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Michael Murphy, zajedno sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Alexanderom Kasanofom organizira u srijedu sastanak s predstavnicima parlamentarnih stranaka u Federaciji BiH, na kojem će razgovarati o projektu izgradnje južne plinske interkonekcije.

Predstavnici HDZ-a BiH nisu pozvani na sastanak, potvrdila je za RTVHB Darijana Filipović.

''Ne bih pravila inscinuacije. Vjerojatno su stavovi HDZ-a po pitanju južne plinske interkonekcije poznati unaprijed američkoj ambasadi tako da možda razgovaraju u onome dijelu sa strankama čije stavove žele saznati. Mi imamo jasne stavove i otvoreni smo za razgovore, tako da je za nas južna plinska interkonencija važan interes za BiH'', rekla je Filipović.

Južna plinska/gasna interkonekcija, koja se trebala početi graditi prije više od tri godine, kao jedini alternativni način opskrbe ruskim plinom koji dolazi preko Srbije, za Bosnu i Hercegovinu je postao prvorazredno geopolitičko pitanje. Iako bi se prvo trebali pitati energetičari i ekonomisti, glavnu riječ vode političari. Ovo pitanje je od velikog značaja i za Sjedinjene Američke Države, koje otvoreno podržavaju realizaciju projekta.

Ranije je DW pisao kako je zbog spora oko toga u čijim rukama će biti ventil, cijeli proces odugovlačen toliko da je američki državni tajnik Antony Blinken zatražio da se izvrši pritisak na prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića. Tražio je i HDZ-a u Zagrebu da se ovo pitanje što prije ubrza. 

Početkom ove godine Murphy je čak rekao da neće bježati ni od sankcija prema Čoviću, jer je do sada inzistirao da posao obavlja BH Gas, kao plinski operater sa sjedištem u Sarajevu.

Realizacija projekta južne plinske interkonekcije postaje hitna zbog sankcija Gazprom banci, preko koje BiH plaća ruski plin. To bi moglo otežati buduće nabavke energenata, ali bi trebalo povećati i pritisak na institucije te ubrzati potragu za alternativnim rješenjima, jer zemlja trenutno ovisi isključivo o ruskom plinu kroz Turski tok.