Plenković s Kabirijem: Hrvatska snažno podržava projekt Južne plinske interkonekcije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na sastanku s @AMIRGKABIRI, predsjednikom @themtabraham,
raspravili smo daljnje planove poslovanja Aluminija u Mostaru. Hrvatska snažno podržava projekt Južne plinske interkonekcije koji će osigurati još povoljnije uvjete za razvoj ove strateški važne tvrtke za BiH. pic.twitter.com/o8AWtu9qk0

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 5, 2024

"Na sastanku s Amir Gross Kabrijem, predsjednikom izraelske MT Abraham Grupe, raspravili smo daljnje planove poslovanja Aluminija u Mostaru. Hrvatska snažno podržava projekt Južne plinske interkonekcije koji će osigurati još povoljnije uvjete za razvoj ove strateški važne tvrtke za BiH", napisao je na X-u hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se nalazi u posjeti Mostaru.

Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd -Imotski – Posušje – Tomislavgrad - Zenica s odvojkom za Mostar ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine, budući da ona trenutno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske.

Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko - jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku.

Hrvatske dionice južne interkonekcije Hrvatska - Bosna i Hercegovina uključuju dionicu Dugopolje -Zagvozd ukupne duljine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski - granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna duljina trase iznosi 169 km. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 mlrd m3 godišnje.

Osim urbanističke suglasnosti, još se vodi bitka tko će biti nositelj cijelog projekta. HDZ BiH se zalaže da to bude novoosnovana tvrtka u Mostaru. No, u samom projektu i u svim drugim dokumentima vezanim uz Južnu interkonekciju kao transporter plina se navodi BH Gas.

Bosna i Hercegovina uvozi plin samo iz Rusije Turskim tokom, u koji je ušla u travnju 2021. tako da je projekt bitan za diverzifikaciju dobave, međutim Hrvatima u BiH se ne sviđa da projekt vodi tvrtka koja je pod utjecajem Bošnjaka, u kojoj kako kažu “nema zaposlen ni jedan Hrvat”.

Prije dvije godine Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je amandmanima zaustavila donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u Bosni i Hercegovini.

Svi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi tvrtka BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, te da se projekt prenese na novoosnovanu tvrtku u Mostaru. Zakon kojim bi se službeno pokrenula gradnja plinovoda usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021., kada su za njega glasali i zastupnici HDZ-a BiH. Međutim, ovaj zakon je blokiran u Domu naroda Federacije.

Početkom mandata nove Vlade FBiH povučen je Zakon o Južnoj interkonekciji, a početkom ožujka ove godine Vlada Federacije je najavila donošenje novog Zakona o Južnoj interkonekciji. Za sada sve ostaje na obećanju.

Podsjećamo, predsjednik HDZ-a Dragan Čović je upozoren s više strana, od pisma državnog tajnika Antonyja Blinkena, veleposlanika SAD-a u BiH Michaela Murphyja do pomoćnika američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Jamesa O’Briena. Poruke su svaki put bile jasne – BH Gas mora biti nositelj projekta.