Nakon promjene Zakona, općine u HNŽ-u zarađivat će milijune maraka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Turizam za Bosnu i Hercegovinu predstavlja jedan od najvećih potencijala koji može iz korijena promijeniti socijalnu i gospodarsku sliku države.

Unatoč milijunima turista koji svake godine posjete BiH, država od toga ima jako malo koristi, a potrebno je još mnogo toga učiniti kako bi se tu oblast konačno uredilo.

Sudeći prema strategiji razvoja od 2017. do 2020., koju će uskoro usvojiti i Skupština Hercegovačko-neretvanske županije, aktualna vlast planira mnogo pozornosti posvetiti tom pitanju.

Prema podacima koji se nalaze u spomenutom dokumentu, trenutačni broj noćenja turista iznosi 461.166 u jednoj godini. Cjeloviti broj vjerojatno je mnogo veći, ali veliki dio noćenja uopće se ne prijavljuje nadležnim službama. Jačanjem turističke ponude i kapaciteta, cilj je da do 2020. godine u HNŽ-u bude registrirano 1,7 milijuna noćenja. Promet u hotelijerstvu trenutačno iznosi 30,9 milijuna maraka, a kroz projekte koje se planira provesti taj broj bi trebao biti povećan na 113 milijuna maraka.

Zanimljiv je i podatak kako trenutačno 3.414 ljudi radi u hotelijerstvu, a u roku od tri godine bi taj broj trebao biti 4400.

''Problem je što je BiH uglavnom usputna postaja turistima. Vrlo malo vremena se zadržavaju tu. Brojke pokazuju kako turisti kod nas u prosjeku borave 2,3 dana. Kroz nove projekte koje bi se trebalo provesti u idućim godinama taj broj trebao bi biti povećan na četiri. To je neki minimum. Očekujemo kako će promjena Zakona o turističkoj djelatnosti donijeti najznačajnije promjene. Novac od boravišnih pristojbi će ostajat lokalnim zajednicama, a ti milijuni maraka će biti utrošeni u programe koji će obogatiti turističku ponudu, stvoriti uvjete za organiziranje novih manifestacija i turistička slika trebala bi doživjeti potpuni preobražaj'', rekao je dopredsjednik Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović za Vecernji.ba.

On je jedan od inicijatora promjene spomenutog zakona, a ističe kako su sredstva od boravišnih pristojbi 2003. godine doslovno oteta lokalnim zajednicama u Hercegovini.

''Nakon 14 godina lošeg zakona možemo reći kako su Čitluk, Neum i Mostar ostali bez desetaka milijuna maraka. Kada promijenimo taj zakon, a procedura je u tijeku, na godišnjoj razini će tim lokalnih zajednicama ostati nekoliko milijuna maraka. Mnogi sadržaji su ukinuti jer nije bilo sredstava. To će se sigurno promijeniti'', poručio je Martinović.

Ne treba zaboraviti kako će se usporedno s tim raditi i na razvoju Međunarodne zračne luke Mostar. Ako se osiguraju uvjeti za rast prometa u toj zračnoj luci, to će imati veliki značaj za turizam u BiH, osobito u Hercegovini. Stoga ne čudi kako je na listi investicija turizam pri samom vrhu.

Svi sugovornici poručuju kako su potencijali ogromni, samo je pitanje koliko će vlasti, ali i gospodarstvenici, uložiti napora kako bi Hercegovinu pozicionirali kao turistički biser koji će biti nezaobilazan na planovima putovanja turista iz cijeloga svijeta.