Očekuje se potpuni slom u oblasti prikupljanja papira i folije u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europsko tržište otpadnog papira i svih vrsta plastika te folija je pod sve većim pritiskom. Trenutno, izuzetno velike količine starog papira na skladištima suočene su sa sve manjim prodajnim mogućnostima.

Pad cijena starog papira, koji je trajao cijele godine, u prosincu i siječnju se ponovno intenzivirao. Prodaja starog papira i folija bile su najviše pogođene. Situacija će se definitivno pogoršati u narednim mjesecima.

Posljedica toga je da otpadni papir i plastika ranije namijenjen izvozu u Aziju, posebno u Kinu, sada preplavljuje europska tržišta. Procjenjuje se da u Europi ostaje oko 8.000.000 tona kartona i plastike godišnje, koje je prije reciklirala Azija.

Osim oštrog pada cijena, poduzeća za odvoz otpada suočavaju se i s velikim problemima u plasmanu papira i najlona. Skladišta su puna u cijeloj Europi, a na mnogo mjesta možete dobiti besplatne kontingente starog papira i najlona.

Tako Talijani trenutno prodaju papir po cijeni 10 maraka po toni. Razlog za to je stalni međusobni pritisak susjednih europskih zemalja koje ne znaju trenutno kuda s viškom papira.

Azija i Kina planiraju do kraja 2021. u potpunosti zatvoriti uvoz starog papira i folije. To znači godišnje viškove od 20.000.000 tona koji ostaju u Europi i slom tržišta, odnosno pretvaranje ovih sekundarnih sirovina u komunalni otpad odnosno energent.

Trenutno nije vidljivo nikakvo poboljšanje, naprotiv – na prijelazu u 2020. velik broj tvornica u Europi odlazi s tržišta, tj. gasi se.

Istovremeno ECOPROG u svojoj studiji „Waste to Energy“ predviđa toga da će se idućih 5 godina izgraditi 50 energana za iskoristivost prerađenog otpada RDF-a. Taj otpad će se termički iskoristiti i pretvoriti u struju i paru a na takav način će se tih na godišnjem nivou prikupljenih 20.000.000 tona papira i folija preraditi.

Prognoze za cijene otpadnog papira i dalje snažno padaju. U veljači se očekuju dvocifreni pad otkupnih cijena te bi mogla doseći nulu. Nervoza u europskoj industriji reciklaže i prerade je vrlo velika.

Stanje u Bosni i Hercegovini nije nimalo dobro, jer se posljednjih mjeseci prekida s plaćanjem i otkupom sekundarnih sirovina. Skoro svi manji sakupljači su prekinuli rad. Veći sakupljači još opslužuju dijelom svoje komitente zbog ugovornih obaveza.

Nažalost, operateri ambalažnog otpada uopće ne reagiraju na ovu problematiku i dalje inkasiraju novce od uvoznika i proizvođača i ništa ne čine da bi se sustav održao.

U Hrvatskoj i okolnim zemljama operateri ambalažnog otpada plaćaju sakupljače otpada za prikupljenu ambalažu tj. pokrivaju im troškove sakupljanja sekundarnih sirovina, a u BiH ne. Iduća 2-3 mjeseca se očekuje potpuni slom prikupljanja papira i folije u BiH.

Postojeće općinske/gradske i regionalne deponije će biti suočene sa dodatnim odlaganjem proizvedenog komunalnog otpada u BiH, a posebice kada se pojave nove količine otpada zbog predstojećeg sloma sakupljanja kartonaže i plastike.

Procjena je da u BiH svake godine 500.000 tona neobrađenog otpada završi na deponijima ili okolišu. Otpad se mora obraditi u sortirnicama. Neizbježno je unaprijediti sustav upravljanja komunalnim otpadom, na način da se uvedu neke od alternativnih rješenja, po ugledu i praksu zemalja iz okruženja i EU.

Otpad će se morati prerađivati i koristiti kao resurs i alternativno gorivo tj. RDF, jer Europska unija (EU) insistira da se termički iskoristiva frakcija otpada ne smije deponirati, već preraditi i iskoristiti kao energent.