Pet godina grčke dužničke krize

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nova grčka vlada predložila je u ponedjeljak zamjenu vanjskog duga obveznicama vezanim za rast kako bi iscrpljena zemlja dobila više vremena i fiskalnog prostora za reforme.

Grčki premijer Alexis Tsipras i njegov ministar financija Janis Varufakis krenuli su prošlog vikenda u diplomatsku ofenzivu po Europi kako bi predstavili prijedloge povrata grčkog duga koji se neće bazirati na štednji, pogubnoj po građane i gospodarstvo.

Dnonosimo pregled ključnih događajia u grčkoj petogodišnjoj dužničkoj krizi i nastojanjima da zemlja izbjegne bankrot:

Prosinac 2009.: Grčka priznaje dug od 300 milijardi eura, što je tada bilo 113 posto njezina BDP-a i najviše u njezinoj modernoj povijesti.

Siječanj 2010.: EU kritizira Grčku zbog krivotvorenja podataka o proračunskom manjku. Grčki deficit za 2009. revidiran je s 3,7 na 12,7 posto BDP-a, četiri puta više od dopuštenog europskim pravilima.

Svibanj 2010.: EU i MMF odobrili su prvi kredit vrijedan 110 milijardi eura. Zauzvrat, grčka vlada najavljuje strogu štednju. Sindikati sazivaju opći štrajk. Tri su osobe poginule kad je zapaljena banka u središtu Atene.

Prosinac 2010.: Bloomberg je u prosincu 2010. godine sudskim putem zatražio da Europska središnja banka (ECB) javnosti pokaže dva interna dokumenta koja navodno otkrivaju na koji su način Grci koristili financijske derivate za maskiranje duga. Borba za spise je potrajala četiri godina i dogurala do Europskog suda gdje je predmet odbačen zbog "proceduralne greške" tužitelja.

"Europski porezni obveznici koji snose trošak 240 milijardi eura vrijednog programa pomoći Grčkoj neće saznati jesu li europski dužnosnici znali za iregularnosti u javnim računima prije nego što je to doznala javnost u 2009. godini," napisao je u reakciji na presudu Bloomberg.

Srpanj 2011.: Čelnici eurozone preliminarno dogovorili drugi kredit pomoći, uključujući 50 milijardi eura vrijeda doprinos dioničara iz privatnog sektora.

Listopad 2011.: Čelnici eurozone pristali na 50-postotni otpis grčkog duga u zamjenu za još strožu štednju. Premijer George Papandreu, međutim, ugrozio je dogovor iznenada najavivši referendum o drugom međunarodnom kreditu.

Studeni 2011.: Papandreu pod pritiskom EU-a odustaje od referenduma. Grčki politički lideri usaglasili novu koaliciju. Papandreu odstupa, a novi je premijer Lukas Papademos, bivši potpredsjednik Europske središnje banke.

Veljača 2012.: Grčki parlament usvojio novi paket rigoroznih mjera štednje. Deseci tisuća ljudi sukobili su se policijom u centru Atene. Eurozona formalno odobrila još 130 milijuna eura zajma.

Travanj 2012.: Samoubojstvo umirovljenika do krajnjih granica osiromašenog štednjom potaknulo nove nasilne sukobe u Ateni. Papademos raspisuje parlamentarne izbore pošto je kroz parlament progurao ekonomske reforme nužne za izbjegavanje državnog bankrota.

Lipanj 2012.: Dogovorena je velika koalicija Nove Demokracije i PASOK-a, premijerom postaje konzervativac Antonis Samaras.

Studeni 2012.: Parlament tijesnom većinom usvojio ključan zakon o nastavku štednje, kojim su čelnici eurozone uvjetovali isplatu tranši kredita. Ispred parlamenta ponovo izbilo žestoko nasilje.

Lipanj 2013.: Vlada ugasila državnu televiziju i radio zbog štednje.

Travanj 2014.: Ministarstvo financija instruiralo banke da izdaju pretogodišnje obveznice, što je bio povratak Grčke na tržište kapitala nakon četiri godine. Prikupljeno je oko tri milijarde eura. EU nešto kasnije objavljuje da je Grčka ostvarila primarni višak od 1,5 milijarde eura u 2013, nakon desetljeća proračunskih manjkova.

Svibanj 2014.: Koalicija krajnje ljevice Siriza pobijedila na izborima za Europski parlament.

Studeni 2014.: Ministri financija eurozone podržali kreditnu liniju za Grčku nakon isteka 'bailouta' kako bi umirili nervozne ulagače. Međutim, da bi novi mehanizam stupio na snagu Grčka mora postići reformski sporazum s međunarodnim kreditorima.

Prosinac 2014.: Bez dogovora na vidiku, ministri financija eurozone za dva mjeseca produžili postojeći kreditni program, koji je trebao isteći sa zadnjim danom 2014. Sada je rok 28. veljače.

Prosinac 2014.: Kandidat grčkog premijera Samarasa za predsjednika države nije dobio podršku u parlamentu što izaziva prijevremene izbore.

Siječanj 2015.: Na izborima pobijeđuje Siriza, a novi premijer Aleksis Cipras najavljuje da će dokrajčiti politiku štednje i time mogući sukob s EU-om.

Grčki BDP iznosi 182 milijarde eura, a ukupni javni dug je 315 milijardi. BDP je pao za 25 posto od početka dužničke krize 2009. godine. Vrijednost međunarodnih kredita je 240 milijardi eura. Nezaposlenost je 26 posto, a među mlađima od 25 godina 51 posto. Prosječna plaća je 600 eura.