Potrošeno 33 milijuna, a mladi bez posla

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Program sufinanciranja zapošljavanja mladih u FBiH u sedam godina potrošena su oko 33 milijuna KM, a da on nije pomogao najugroženijim kategorijama mladih.

Također, nije prilagođen potrebama na tržištu rada, dok se događalo da su novac dobivali poslodavci koji nisu ispunjavali kriterije, stoji to u nalazima Ureda za reviziju institucija u FBiH koji je uradio reviziju učinka upravljanja programom sufinanciranja zapošljavanja mladih, koji realizuju federalni i županijski zavodi za zapošljavanje.

"Nisu korištene relevantne informacije i parametri pri planiranju i dizajniranju programa kao što su podaci o tržištu rada. Cilj i kriteriji programa su nejasni i neprecizni. Raspodjela sredstava po županijama nije vršena u skladu sa stanjem na tržištu rada. Zavod za zapošljavanje FBiH proveo je minimalne mjere informiranja o programu", naveli su federalni revizori u nedavno objavljenom izvještaju.

Napomenuli su da u FBiH mladi sa srednjim i nižim stupnjem obrazovanja čine čak 91 posto ukupno nezaposlenih mladih, te da je zabrinjavajuće što se posao u prosjeku traži duže od tri godine. Ipak, program je preferirao mlade sa visokom stručnom spremom, za čije je sufinanciranje zapošljavanja trebalo duplo više novca nego za one sa srednjom, a i mladi sa VSS nisu u Strategiji zapošljavanja FBiH izdvojeni kao teže zapošljiva kategorija. Takođee, veliko sudjelovanje u programu imali su ekonomisti i pravnici te mladi koji su nezaposleni manje od godinu dana.

"U službama za zapošljavanje dano je obrazloženje da je razlog većeg sudjelovanja mladih sa VSS nedovoljan broj zahtjeva za mlade sa SSS. Revizija je konstatirala da je u ZDK najviše bilo zahtjeva za mlade sa SSS, a odobreno je samo 22 posto od ukupnog broja, dok je za VSS odobreno 72 odsto. Da je postupljeno obrnuto, zaposlilo bi se 30 osoba više sa uštedom od 160.000 KM", ukazali su revizori.

U izvještaju je istaknuto da je model za raspodjelu novca po županijama neefikasan, jer nije osigurano da novac bude usmjeren tamo gdje je najpotrebniji već tamo gdje ima najviše zaposlenih, što ne stimulira slabije razvijene ili regije sa većom stopom nezaposlenih mladih.

"Kao rezultat nedovoljnog praćenja poslodavaca događalo se da isti poslodavci imaju mogućnost dobivati sredstva za zapošljavanje iz više izvora i u više navrata. Odsustvo praćenja suradnje s poslodavcima ostavlja im mogućnost da koriste program za trajno financiranje radne snage", stoji u izvještaju.

Navedeno je da je omogućeno sudjelovanje u programu poslodavcima koji se nisu prijavili na javni poziv kao i onima koji nisu ispunili kriterije, a ovakvi su slučajevi zapaženi u Zeničko-dobojskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Sarajevskoj županiji.

Program zapošljavanja mladih se provodi od 2003. godine. Od tada pa do kraja 2010. godine programom je odobreno oko 33 milijuna KM bespovratnih sredstava i zaposleno je oko 4.000 osoba. Nije utvrđeno koliko je mladih i ostalo raditi nakon što je isteklo razdoblje sufinanciranja njihovog zapošljavanja. Međutim, revizori su u izvještaju naglasili da je većina mladih, iako kriteriji daju prednost poslodavcima u privredi i proizvodnji, kroz program zaposlena u javnom sektoru, gdje je manja mogućnost trajnog zaposlenja, jer je uglavnom riječ o proračunskim korisnicima.

"Ovo potvrđuje i anketa u kojoj se najveći broj poslodavaca, koji nisu ili neće zadržati osobu u radnom odnosu, odnosi na poslodavce iz javnog sektora, zbog nedostatka odobrenih proračunskih sredstava", ističu revizori.

Kao primjer su naveli Unsko-sansku županiju, gdje je 70 posto novca usmjereno na poslodavce iz javnog sektora i gdje su mladi sa VSS sudjelovali sa 55 posto, iako je stopa njihove nezaposlenosti tri posto. Revizija je uočila i da je 82.200 KM dodijeljeno bolnici u Bihaću za zapošljavanje 12 diplomiranih pravnika i ekonomista, bez ijednog medicinskog radnika, čije zapošljavanje zavisi o medicinskim ustanovama.

Revizori su ukazali kako je pozitivno da je 59 posto poslodavaca, koji su zaposlili mlade kroz program, zadržalo ili planira zadržati osobu u radnom odnosu, ali je stvar u tome da bi njih 43 posto svakako zaposlilo mladu osobu, i bez sudjelovanja u programu.

U Zavodu za zapošljavanje FBiH u petak nisu bili u mogućnosti dati komentar