Problemi deložacije u Mostaru godinama opterećuju grad

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Proteklih tjedana u Mostaru smo svjedočili potresnim scenama pokušaja deložacije obitelji koje tvrde da im pojedinci i institucije pravnim nasiljem žele oduzeti kupljene stanove navodnim stanarskim pravom iz prošlog ustava. Takvi, ali i drugi imovinsko-pravni problemi, godinama opterećuju ovaj grad, prenosi BHRT.

S jedne strane legalno i institucijalno stanarsko pravo. S druge strane, također legalno i institucijalno, uredni dokumenti o kupovini stana i njegov upis u zemljišne knjige.

Ove deložacije uz asistenciju policije i socijalnih radnika nisu provedene, prolongirane su, do kada – nikome nije poznato. Čiji su stanovi i što je snažnije, kupoprodajni ugovori ili stanarska prava iz prošloga sustava trebale bi riješiti pravne institucije.

“Gonit ću pravdu do kraja. Kako se ovo god završi, naposlijetku mislim da će, ako Bog da, biti po pravdi i Božjoj i ljudskoj”, rekao je Mladen Šetka, vlasnik stana prema kupoprodajnom ugovoru.

“Ja u svoje ne dam. Ovo je moje dok se ne dokaže suprotno”, kazala je Snježana Smoljo, vlasnica stana prema kupoprodajnom ugovoru.

S ovim problemom bori se na desetine obitelji u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju Mostar, iz županijskog Ministarstva građenja i prostornog uređenja kažu da je u opticaju više deložacija i da se sve temelje na zakonskim propisima.

“Osobe kojima je do 6. prosinca 2000. godine rješenjem dodijeljen stan u izgradnji, stan u postupku eksproprijacije, odnosno stan za koji nije izvršen tehnički prijem, imaju pravo na zaključenje ugovora o korištenju stana i pravo da podnesu zahtjev za kupnju stana u roku od tri mjeseca od dana zaključenja ugovora”, rekli su za BHRT iz Ministarstva građenja i prostorog uređenja HNŽ.

Ovo pitanje, kaže odvjetnik Faruk Ćupina ne bi trebao rješavati upravni organ nego pravne institucije.

“Osobno smatram da im sud mora pružiti zaštitu, a upravni organi zaustaviti neustavno ponašanje jer imamo i odluke Ustavnog suda koje govore suprotno onome kako se danas ponašaju iz Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja na prostoru Mostara”, istaknuo je Ćupina.

Obitelj koja na osnovu stanarskog prava već 22 godine pokušava dobiti svoj stan kazala je da su stan dobili prije rata zbog kojega se kasnije nisu uselili. Iako u njemu nikada nisu stanovali, navode da su u zakonskome roku 1998. godine tražili njegov povrat.

“Oni kažu da su stan kupili krajem 1999. godine, godinu dana poslije našeg zahtjeva za povrat. Znači da su nesavjesni kupci. Stan nitko nije mogao zakonito ni kupiti. Povrat “novca” koji su dali za taj stan mogu tražiti od onoga kome su ga dali”, rekla je Ljiljana Gašić.

“Postoji takozvana odluka o privremenom uređenju prodaje stanova i donesena je 17.7.2002. godine koja kaže da samo ona osoba koja se nalazi u stanu može otkupiti stan”, dodao je Ćupina.

Svakodnevno i jednoglasno čujemo od političkih dužnosnika da je potrebno što bliže prići Europskoj uniji, ali standardi naprednog zapadnog svijeta kojemu težimo ne prepoznaju nerješive „Kvadrature kruga„ koje danas opterećuju naše društvo. Možemo li ih i u kojem roku riješiti, izazov je za pravosuđe, ali i za sve razine vlasti.