Znate li što je zapravo najopasnije u cigaretama?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mnogi od štetnih sastojaka koji se nalaze u dimu cigareta nastaju sagorijevanjem duhana. Smanjenjem temperature ispod kritične „koja stvara dim“ znači da se nikotin, te još neke arome oslobađaju, ali da korisnici više nisu izloženi mnogim kemikalijama koje nastaju sagorijevanjem, a koje mogu doprinijeti povećanju rizika obolijevanja od neke od bolesti povezanih s pušenjem.

Istraživanje koje je još 2012. sproveo Lopez Penha na Univerzitetu Twente, pod nazivom “Manje štetni sastojci koji nastaju prilikom zagrijavanja cigarete na nižim temperaturama – simulacije i skeniranje ‘fizike pušenja’” predstavljalo je jedno od prvih naučno dokazanih radova, koji ukazuje da, ako bi se uspjela smanjiti temperatura na kojoj cigarete izgaraju, spriječila bi se pojava nekih od bolesti povezanih s pušenjem.

Lopezov rad je bio prvi koji je pružio uvid u to kako zrak kruži kroz sićušne pore unutar duhanskih punjenja, što je pomoglo otvoriti vrata novom načinu utvrđivanja koje se supstance oslobađaju, u kojoj koncentraciji, tokom protoka zraka kroz zagrijani duhan.

Aerosoli
Prilikom sagorijevanja obične cigarete, vrh cigarete može dostići temperaturu do 900 stupnjeva Celzija, što uzrokuje oslobađanje tvari kao što je nikotin, uz ukuse i arome. Sa druge strane, rezultati Lopezovog istraživanja navode da kontrolirano zagrijavanje duhana, na mnogo nižim temperaturama, također omogućava oslobađanje nikotina i drugih aroma, ali ne i većinu ostalih tvari koje nastaju sagorijevanjem. Aerosol koji nastaje zagrijavanjem ima jednostavniji sastav i smanjuje period izloženosti korisnika štetnim materijama, zadržavajući iskustvo pušenja.
Po prvi put, i kao rezultat Lopezovog istraživanja, pojavilo se detaljnije razumijevanje protoka zraka u duhanskom čepu i prijenosa topline iz duhana u aerosol

Od tada
Lopezovo istraživanje je bilo prvi korak ka ozbiljnijem naučnom angažmanu na polju sagorijevanja i zagrijavanja duhana, te praćenja i izvještavanja o rezultatima tih procesa.

Brojne studije potvrdile su ovo naučno stanovište, a stručnjaci upozoravaju da svaki put kada udahnemo dim cigarete, u naša pluća dospijeva više od 6.000 materija koje se oslobađaju sagorijevanjem duhana. Naučnici su klasificirali približno 100 ovih sastojaka, od kojih više od 60, poput katrana, ugljen – monoksida, arsena, olova, kadmija i drugih teških metala iz duhana mogu prouzrokovati različite vrste teških oboljenja.

Što da radimo?
Naučnici i zdravstveni radnici jednoglasni su kada je u pitanju odgovor na ovo pitanje: „Rješenje leži u prestanku pušenja“.

Iz tog razloga, sve je veći broj eksperata iz domena javnog zdravlja koji se, u borbi protiv duhanskog dima, javno odriču rigidnih stavova, te sve glasnije podržavajući alternative razvijene na tehnologiji zagrijavanja, a ne sagorijevanja duhana, kao što je IQOS uređaj koji je proizvod nauke.