Ima li mjesta za zabrinutost

Ruski plin više ne teče preko Ukrajine: Trebaju li brinuti građani BiH

Bosna i Hercegovina je do 2021. godine ruski plin dobijala plinovodom koji je išao preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.
Gospodarstvo / Flash | 05. 01. 2025. u 17:16 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Građani BiH ne trebaju brinuti o stabilnosti opskrbe plinom nakon prekida tranzita ruskog plina preko Ukrajine, potvrđeno je za Raport.

Kako je objavljeno, posljednji petogodišnji ugovor o tranzitu istekao je, a ukrajinska vlada odbila ga je produžiti, čime je opskrba preko Rusije prekinuta.

Prekid sporazuma s Mađarskom

Podsjećamo, Ukrajina od kraja 2015. godine ne kupuje plin od Rusije, ali je dopuštala tranzit ruskog plina prema zapadu preko svog teritorija.

Međutim, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, razloga za zabrinutost nema, neslužbeno je potvrđeno iz „Energoinvesta“ za Raport.

Razlog za to je jednostavan – naša država plin dobiva preko plinovoda Turski tok. Naime, Federacija BiH od 1. travnja 2021. promijenila je rutu opskrbe ruskim plinom te prešla na ovaj plinovod.

Bosna i Hercegovina do 2021. godine ruski plin dobivala je plinovodom koji je prolazio preko Ukrajine, Mađarske i Srbije.

Nakon raskida ugovora s Mađarskom, BiH se prebacila na plinovod Turski tok. Uprava „Energoinvesta“ tada je postigla dogovor s ruskom tvrtkom „Gazprom Export“ te je potpisan aneks ugovora kojim je promijenjena trasa i odabran plinovod Turski tok.

Turski tok je plinovod koji vodi od Rusije do Turske. Počinje od kompresorske stanice Russkaya blizu Anape, u ruskoj regiji Krasnodar, a prolazi kroz Crno more do prijemnog terminala u Kiyikoyu, na sjeverozapadu Turske.

Alternativa ruskom plinu

U cijeloj priči važnu ulogu ima alternativni projekt Južne interkonekcije, koji bi trebao smanjiti ovisnost o ruskom plinu. O toj temi razgovarali su visoki dužnosnici Vlade SAD-a s predstavnicima Parlamenta FBiH.

Plinovod Južna interkonekcija, vrijedan 196 milijuna konvertibilnih maraka (oko 100 milijuna eura), jedan je od najčešće spominjanih projekata koji bi mogli smanjiti ovisnost BiH o ruskom plinu.

Planira se izgradnja plinovoda u dužini od 180 kilometara, koji bi trebao povezati postojeći transportni plinovod BiH s hrvatskim sustavom plinovoda na relaciji Zagvozd–Imotski–Posušje–Novi Travnik, uz odvojak prema Mostaru. Zakon o Južnoj interkonekciji usvojen je krajem prošle godine, a čeka se potvrda Doma naroda Parlamenta FBiH.

Kopirati
Drag cursor here to close