Sorosu prijeti propast?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američki biznismen George Soros često je govorio da bogati trebaju platiti veći porez, iako je dobar dio svog bogatstva pribavio upravo izbjegavajući plaćanje poreza, piše agencija "Bloomberg".

Milijarder je, dok je gradio poziciju jednog od najvećih svjetskih investitora, koristio opciju koja mu je omogućavala da na legalan način zaobiđe plaćanje poreza tako što je sredstva koja je zaradio reinvestirao u svoj fond ‘Quantum endowment fund’, gde su ona nastavila rasti.

Do kraja 2013, Soros je takvom praksom prikupio 13,3 milijarde dolara, navodi "Bloomberg". Američki Kongres je 2008. ukinuo opciju da se porez izbjegne reinvestiranjem i naložio menadžerima fondova koji su tu opciju korsitili da plate akumulirani porez na dobit do 2017.

Vlasnici fondova iz New Yorka, među kojima je i Soros, podložni su federalnoj poreznoj stopi od 39,6 posto, kombiniranim državnim i gradskim porezima od ukupno 12 posto i dodatnom porezu na prihode od investicija od 3,8 posto, pa bi Soros, kada se sve sabere, na osnovu javnosti dostupnih podataka, morao platiti porez ukupne vrijednosti 6,7 milijardi dolara.

Porezna rupa

Tjedan dana prije nego što je Kongres ukinuo takozvanu poreznu "rupu", Soros je prebacio dio sredstava u Irsku. Kongresni odbor za oporezivanje je 2008. procijenio da će novi propisi u državnu kasu donijeti oko 25 milijardi dolara u narednih 10 godina, uključujući osam milijardi do 2017.

"Nitko nema ustavnu obavezu da plati više poreza nego što je propisano da mora platiti. Ako je zakonom omogućeno da ne platite porez, onda ga nećete platiti", rekao je odvjetnik james Seatreak, koji desetljećima zastupa Sorosa.

Emigrant iz Mađarske, Soros (85) je započeo karijeru u New Yorku 1950-ih, a postao je poznat širom svijeta 1992. kada je zaradio milijardu dolara na uspješnoj procjeni da će Britanija biti primorana devalvirati funtu.

Soror je prvo tijekom nekoliko mjeseci kupovao veliku količinu funti, primjetivši da se Britanija pod veoma nepovoljim uvjetima uključila u Europski mehanizam deviznih tečajeva, nakon čega je u rujnu 1992. prodao 10 milijardi dolara u funtama i zaradio milijardu. To je dovelo do financijske katastrofe, Britanija se povukla iz programa, a funta je devalvirana.

Izbjegavanje plaćanja poreza

Sorox je fond Quantum osnovao 1973. na Antilima, tada pod norveškom upravom, sa oko 12 milijuna dolara novca investitora, prije svega bogatih Europljana. Odmah je počeo reinvestirati profit, a ništa ga u američkim zakonima nije sprečavalo da, budući da je njegova kompanija inozemna, sav novac ostavlja u fondu, gde je on bio neoporezovan.

Sorosev fond Quantum endaument je ostvarivao godišnji povrat na investicije od oko 20 posto do 2011, kada je fond pretvoren u obiteljsku kompaniju. Da bi ilustrirao benefite odlaganja plaćanja poreza, Vjaceslav Foas sa Sveučilišta Illinois izračunao je da bi menadžer koji je, kao Soros, počeo poslovati sa 12 milijuna dolara novca ulagača, ako bi ostvarivao profit od 20 posto i reinvestirao ga bez oporezivanja u razdoblju od 40 godina, zaradio 15,9 milijardi dolara.Ako bi taj isti menadžer platio sve poreze prije reinvestiranja, ukupna svota svela bi se na svega 2,4 milijarde dolara.

"Porezi na dobit predstavljaju veliki udarac za menadžere fondova. Oni zato koriste svaku priliku da izbjegnu plaćanje poreza i reinvestiraju novac", navodi profesor prava na univerzitetu u San Diegu Victor Flaischer.