Svjetski dan štednje
Štednja je mudrost trošenja
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Financijska je kriza nakon Prvog svjetskog rata prilično pogodila svjetska gospodarstva, a naročito stanovništvo. Banke su se našle na udaru, a nedostatak sredstava najviše im je kočio poslovanje. Stoga su se dosjetili i na današnji dan 1924. godine na sastanku u Milanu proglasile Svjetski dan štednje, s ciljem popularizacije štednje diljem svijeta.
Pravilno i savjesno raspoređivanje vlastitog novca oduvijek je predstavljalo temelj osobnog bogatstva.
Moja Banka je dokazani zagovornik štednje, koji kreira veoma privlačne modele štednje koji omogućavaju efikasno upravljanje novcem.
''Naša kampanja 'Štedim ispred svih' je još jedan čin koji svjedoči kontinuitetu brige banke o štedišama. Početkom 2012. godine smo počeli s dvomjesečnom kampanjom s ciljem stimuliranja štednje kroz ponudu veoma atraktivnih kamatnih stopa i to do nevjerovatnih 6%, ističe Mirza Hurem, izvršni direktor i član Uprave.
Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša, piše wikipedija.
Građani su uvijek nastojali štednjom novca ostvariti osobnu materijalnu neovisnost i sigurnost zbog čega je štednja novca imala i ima gotovo uvijek jasan cilj, smisao i svrhu te nije riječ samo o odgađanju potrošnje, nego o planiranju stanovitih želja i potreba.
Na Svjetski se dan štednje cijeli svijet još snažnije okreće samom pojmu štednja, starom koliko i čovječanstvo.
Prilika je to za ponavljanjem općih zasada štednje, koja se kroz vrijeme javlja kao jedan od bitnih elemenata ljudske opstojnosti.
87 godina nakon kongresa u Milanu, Svjetski se dan štednje, obilježava i dalje širom svijeta.
Negdje je riječ o velikim proslavama popraćenim prigodnim darovima, a drugdje o skromnijim proslavama primjerenim društvenom i gospodarskom trenutku. Iskustva pokazuju da se taj dan najčešće obilježava darovanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše i slično.
Sam razvoj štednje u uskoj je svezi sa stupnjem kulture naroda i pojedinca i – iako se kroz prošlost mijenjala – uglavnom podsjeća na novac.
