Katastrofe ne poznaju granice

Što dobivamo od Mehanizma EU za civilnu zaštitu

Projekt je implementiran i završen u studenom 2021. godine čime su stvoreni uvjeti za pristupanje Mehanizmu (implementatori, MUP Republike Hrvatske).
Gospodarstvo / Flash | 29. 09. 2022. u 13:00 B.S. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Regionalna suradnja u ovoj oblasti je značajna i za nju postoji i zakonska osnova jer su između Vijeća ministara BiH i vlada zemalja zapadnog Balkana potpisani sporazumi o suradnji u oblasti zaštite i spašavanja'', kazao je za Bljesak.info Idriz Brković, predsjednik Koordinacijskog tima za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH.

Naime, Bosna i Hercegovina je 6. rujna postala punopravna članica Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu kojim se omogućava da, kada krizna situacija prelazi mogućnosti odgovora određene države koja je pogođena katastrofom, pomoć traži upravo preko Mehanizma EU za civilnu zaštitu.

Foto: Bljesak.info / Pokazna vježba pripadnika gorskih službi spašavanja u Eko centru u Blagaju

Podsjećamo, proces pristupanja počeo je još 2015. godine kada je BiH podnijela zahtjev za članstvo, ali tada je procijenjeno kako BiH nije spremna za članstvo, te je osiguran grant projekt od 2.5 milijuna eura za poboljšanje kapaciteta.

Konačno, projekt je implementiran i završen u studenom 2021. godine čime su stvoreni uvjeti za pristupanje Mehanizmu (implementatori, MUP Republike Hrvatske).

Mehanizam EU za civilnu zaštitu

Cilj Mehanizma, koji je prvi put osnovan od strane Europske komisije u listopadu 2011. godine, je jačanje suradnje između država EU i šest država koje sudjeluju u civilnoj zaštiti u smislu sprječavanja, spremnosti i odgovora na katastrofe.

''Pristupanjem Mehanizmu EU za civilnu zaštitu, otvara se mogućnost da se surađuje sa drugim državama u osposobljavanju, obuci te zemlje članice Mehanizma imaju dužnost da podrže druge članice pogođene katastrofom kada je to potrebno. Sve zemlje članice se obvezuju na razmjenu informacija, koordiniranje zajedničkih operacija, podjelu resursa kako bi se osigurao brži i efikasniji odgovor na katastrofe unutar, ali i izvan Europske unije'', istaknuo je Brković za Bljesak.info.

Foto: Europska unija / Aktivacija Mehanizma

Dodaje kako se ''kroz pristupanje otvara se mogućnost i većih kvota za obuku stručnjaka, certificiranje pripadnika različitih službi. Bosna i Hercegovina će se pridružiti velikom broju zemalja kojeg osim 27 članica EU čine i Island, Crna Gora, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija i Turska''.

Članstvo će, kako je istaknuo Brković, ''omogućiti institucijama BiH, koje su u sustavu zaštite i spašavanja, pravovremen i adekvatan odgovor na nesreći kada se iscrpe resursi unutar BiH i relaksirat će odnose unutar BiH u ovoj oblasti'', te će se ''poboljšati komunikacija i koordinacija, te ubrzati implementiranje standarda u oblasti civilne zaštite''.

Na potpisivanju ugovora, prisutan je bio i europski povjerenik za upravljanje krizama, Janez Lenarčić koji je kazao kako se nada da će ''pristupanje BiH Mehanizmu EU za civilnu zaštitu poslužiti kao inspiracija za daljnji napredak u drugim područjima''.

BiH - Crna Gora: Prekogranična zaštita od požara

Još 2015. godine je predstavljen projekt ''Prekogranična zaštita od požara'', kojeg je financirala Europska unija u okviru Programa prekogranične suradnje BiH i Crne Gore.

Projekt, koji je trajao 24 mjeseca, obuhvatio je 14 općina i to devet u BiH (Mostar, Jablanica, Konjic, Ravno, Stolac, Čajniče, Gacko, Bileća i Trebinje) i pet u Crnoj Gori (Nikšić, Žabljak, Plužine, Pljevlja, Šavnik).

Vrijednost projekta za BiH bila je 198.454 eura, od čega je Europska unija financirala 84,40 posto ili 167.504 eura, a preostali iznos je doprinos Ministarstva sigurnosti BiH i INZA instituta. Vrijednost projekta za Crnu Goru bio je 229.159 eura, od čega je Europska unija financirala 84,99 posto ili 194.762 eura.

Foto: Samır Jordamovıc - Anadolu Agency / Obilježavanje Međunarodnog dana Civilne zaštite u Sarajevu

''Realiziranje navedenog projekta je bilo značajno s obzirom da se radilo o prekograničnoj suradnji između BiH i Crne Gore. Projekt je omogućio suradnju pograničnih općina u oblasti zaštite i spašavanja, izradu zajedničkih planova djelovanja u slučaju požara i zajedničke obuke'', kazao je Brković.

Ističe kako se kroz projekte koji se financiraju iz EU fondova pruža mogućnost zajedničke suradnje s drugim državama od čega svi imaju veliku korist.

Aktivnije uključivanje u vatrogasnu suradnju u regiji

Kako je cijela regija nerijetko meta velikih poplava (jesen-zima), tako i požara (proljeće-ljeto) od država se očekuje aktivnija suradnja po pitanju sprječavanja nastanka veće materijalne štete, kao i brzog odgovora na krizne situacije.

Dodaje kako ''BiH sa susjedima ima vrlo dobru suradnju vezano za pomoć i podršku u gašenju požara  otvorenog prostora iz zraka što je bilo vidljivo čak i po pitanju požara koji su ovo ljeto pogodili najviše prostor Hercegovine''.

Foto: Bljesak.info / Pokazna vježba pripadnika gorskih službi spašavanja u Eko centru u Blagaju

''Također, regionalna suradnja se ostvaruje i kroz regionalne projekte koje financira EU kao što je IPA regionalni projekt za poplave i požare - IPA FF u kome BiH aktivno sudjeluje'', kazao je Brković i dodao kako su do sada vatrogasci iz Hercegovačko-neretvanske županije, a na osnovu Sporazuma sa Vladom Republike Hrvatske u oblasti zaštite i spašavanja, upućivani na obuku i certificiranje u Divulje u Republici Hrvatskoj.

Izrada studije izvodljivosti 112 za BiH

Pozivom na broj 112 u bilo kojoj državi članici Europske unije možete zatražiti pomoć hitnih službi kao i drugih nadležnih sudionika civilne zaštite, no u BiH to nije bio slučaj.

Ipak, nakon godina neuspješnih pokušaja da se postigne konsenzus među svim stranama u državi, ove godine je EU konačno uspjela sve strane okupiti za istim stolom i postići dogovor o izradi studije.

''Ministarstvo sigurnosti BiH je u suradnji s entitetskim upravama civilne zaštite i Odjelom za javnu sigurnost Brčko distrikta BiH izradilo projektni dokument i na osnovu istog su iz IPA fondova odobrena sredstva u iznosu od 2,2 milijuna eura za uvođenje broja 112 u BiH. Sredstva su operativna i za broj 112 je predviđeno 1,7 milijuna eura i 500.000 eura za jačanje kapaciteta hidrometeoroloških zavoda'', kazao je Brković za Bljesak.info.

Dodaje kako su sredstva predviđena za izradu studije izvodljivosti, opremanje operativnih centara, kao i obuku osoblja.

Foto: Bljesak.info / Pokazna vježba pripadnika gorskih službi spašavanja u Eko centru u Blagaju

Ove godine je konačno usuglašen i akcijski dokument za izradu studija izvodljivosti entiteta i Brčko distrikta BiH koje će činiti studiju za BiH i dokument je dostavljen Delegaciji EU u BiH koja će izvršiti odabir izrađivača studije.

''Taj proces je u tijeku i nadamo se da će u sljedećih šest mjeseci studija biti gotova što bi omogućilo daljnje aktivnosti na uvođenju broja 112'', istaknuo je Brković.

''Također, bit će potrebno usvojiti i izmjene Zakona o komunikacijama BiH u dijelu koji će definirati besplatno korištenje broja i obveze telekom operatera, a isto tako, i ove aktivnosti su u tijeku'', zaključio je Brković.

Katastrofe ne poznaju granice

Katastrofe ne poznaju granice i mogu istovremeno pogoditi jednu ili više država bez upozorenja.

Namjera EU jeste da nastavi podržavati razvoj institucija civilne zaštite i službi spašavanja u BiH, poboljšanjem njihovih ljudskih, tehničkih i tehnoloških kapaciteta i sposobnosti kao i operativne spremnosti s ciljem da omogući da BiH osigura svojim građanima bolju zaštitu protiv prirodnih i drugih katastrofa, kao i da budu pouzdan punopravan član Mehanizma EU za civilnu zaštitu.

Postavši članicom, BiH ima pristup svim sredstvima i aktivnostima (vježbe, obuke, oprema) isto kao i ostale države Mehanizma, ali također ima i obvezu pružanja pomoći drugim i trećim državama kada god to bude potrebno s ciljem pomaganja svojim ali i drugim državljanima.

Aktivacija Mehanizma u 2021. godini

Mehanizam je 2021. aktiviran:

- 71 put zbog bioloških/medicinskih razloga
- 15 puta radi konzularne potpore
- 9 puta zbog požara
- 4 puta zbog vulkanskih erupcija
- 4 puta zbog onečišćenja mora
- 3 puta zbog poplava
- 2 puta zbog građanskih nemira, sukoba, interno raseljenih osoba, izbjeglica
jedanput zbog potresa
- 5 puta zbog drugih razloga.

U razdoblju 2007. – 2021. Mehanizam za civilnu zaštitu aktiviran je više od 500 puta zbog šumskih požara. U 2020. i 2021. bilo je pet puta više zahtjeva za pomoć u usporedbi s prosječnim brojem zahtjeva u razdoblju 2007. – 2019. Broj aktivacija zbog bioloških i medicinskih razloga te radi konzularne potpore znatno je porastao u odnosu na prethodne godine.
Do tog je porasta došlo ponajprije zbog pandemije bolesti COVID-19. Sveukupnom povećanju broja aktivacija u 2021. doprinijela je i konzularna potpora radi evakuacije građana i građanki EU-a uslijed sukoba.

Kopirati
Drag cursor here to close