Analiza
Tko su pobjednici, a tko gubitnici pandemije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Pandemija koronavirusa doslovno je usporila svijet, zatvorila ljude u njihove domove, zaustavila način života na koji smo do sada navikli i podsjetila nas još jednom na to koliko smo mali i nemoćni pred 'nevidljivim neprijateljem'.
Mnogi predviđaju da će trenutno globalno stanje, potaknuto pandemijom koronavirusa, također biti uvršteno u povijesne događaje poput Velike depresije ili globalne financijske krize iz 2008. godine, zbog čega je svakako opravdan strah od društvenih i ekonomskih promjena koje nas čekaju.
Virtualni mediji
Izolacija u domovima i zatvorene trgovine rezultirale su povećanim interesom za online i beskontaktnu kupovinu pa se zato predviđa da bi, barem kratkoročni pobjednici ove situacije, trebao da budu oni koji pružaju robu i usluge bez potrebe da stupe u fizički kontakt sa svojim kupcima.
Pobjednici u ovoj kategoriji svakako bi mogli biti davatelji usluga "cloud computing" i ostale kompanije za virtualnu stvarnost. Promet na društvenim medijima će porasti, ali prihodi od oglašavača trpjet će zbog slabe potražnje i narušene ekonomije, prenosi portal Buka.
U kratkom roku, mogli bi da se izdignu i oni koji pružaju usluge e-kupovine kao i dostave hrane i osnovnih potrepština. A kad se ekonomija na kraju poboljša, pozitivni efekti za ovu grupu uglavnom će potrajati zahvaljujući do tada već ukorjenjenim navikama kupaca.
Mnogi od nas već su se naviknuli na rad od kuće. Počeli smo da se trudimo da ne budemo uz kompjuter u pidžami i neočešljani, a online način rada sada već prihvaćamo kao jedini mogući. Razlog tome je vjerojatno podsvjesna nada da ćemo se uskoro svi vratiti na svoja radna mesta, ali izlazak iz pandemije za neke bi poslodavce mogao biti znak da pokušaju da i dalje ostave svoje radnike na 'radu od kuće'.
Rad od kuće
Tehnologija rada na daljinu već sada je poprilično unaprijeđena pa je radnicima, a i poslodavcima omogućeno kvalitetno obavljanje posla i komuniciranje putem online platformi, pa ne bi bilo iznenađujuće da ovaj stil rada postane primaran. S druge strane, to bi moglo da prouzrokuje ozbiljan udarac tržištu poslovnih nekretnina, budući da bi mnogi sektori mogli imati kvantitativno manju potrebu za fizičkim radnim mjestima.
Način rada od kuće također bi mogao dovesti do egzodusa radnika iz velikih gradova i do njihovog preseljenja u manje naseljena područja s nižim troškovima života .
Brojne kompanije, da bi preživjele ekonomsku i financijsku krizu, morat će da otpustite određeni broj (manje produktivnih) radnika i da automatiziraju ono što se može automatizirati - ali takav oblika rada pretpostavlja i brojna znanja kojima će poslodavci i radnici morati da raspolažu u novoj ekonomiji nakon krize.
Dugoročno gledano, veliki broj kompanija mogao bi uvidjeti da poslove koji se obavljaju na daljinu mogu da obavljaju i visoko kvalifikovani radnici u zemljama s nižim troškovima. Ukratko, poslovi će se prvo premjestiti iz poslovnih u kućne uslove, a s vremenom će se prebaciti s udaljenih domaćih pozicija na udaljene prekomorske.
Nakon izlaska iz krize, i medicina kakvu danas poznajemo će se promijeniti. Telemedicina tako bi mogla da postane novi normalni standard. Liječnici u Sjedinjenim Državama već sada obavljaju daljinske posjete preko državnih linija, mogu da šalju e-poštu i da obavljaju video pozive s pacijentima.
Oni koji pružaju zdravstveno osiguranje sada moraju plaćati usluge telemedicine. Iako su ove mjere najavljene kao privremene, oni koji su sada imali iskustva iz prve ruke s pogodnošću i ekonomičnošću telemedicine neće je se tako lako odreći.
Akademski život
Telemedicina poboljšat će se i proširiti - boljim testiranjem i dijagnostikom kod kuće i sa sveprisutnim usvajanjem nosivih proizvoda koji kontinuirano prate pojavu simptoma.
Pandemija je prisilila i brojne univerzitete da nastavu premjeste u online format, a nastavi li se ovaj stil predavanja, studenti bi mogli da se na jesen zapitaju - koliko smisla uopće ima plaćati akademsku godinu i studentski život u drugom gradu.
Sveučilišta će se u tom slučaju suočiti s pritiskom kako da smanje troškove pa bi mogući izlaz mogli da pronađu u hibridnom modelu nastave koji frontalnu nastavu svodi na online zadatke temeljene na projektima i studentske radne grupe. To će dramatično smanjiti troškove, a istovremeno će najboljim instruktorima omogućiti da svoje znanje usmjere na više učenika.
Po završetku pandemije, predviđa se da će se ljudi, ali i roba sve manje kretati što bi moglo dovesti do propadanja međunarodne trgovine. Kako bi ojačale svoju sposobnost preživljavanja tijekom dužih razdoblja ekonomske samoizolacije, vlade mnogih zemalja potrudit će se ojačati domaće proizvodne kapacitete.
Korporacije će sve više favorizirati otpornost centraliziranih domaćih lanaca nabavke u odnosu na djelotvornost globaliziranih. Zrakoplovne kompanije, ugostiteljstvo i turizam doživjet će snažan pad potražnje tijekom, a i neposredno nakon krize.
Nakon početnog povlačenja globalizacije, mnoge zemlje mogle bi da spoznaju stvarne tehnološke i virusne prijetnje, zbog čega bi izlaz iz problema mogle da potraže u međunarodnoj saradnji. Usvajajući osjećaj pragmatičnog internacionalizma, zemlje bi razvile međunarodne norme, sisteme praćenja i izvještavanja, kao i koordinirane planove za reagovanje i krizne situacije.
Koordinirani globalni dogovor, tijekom sljedeće pandemije, učinio bi da naredbe o samoizolaciji budu djelotvorne, a istovremno bi se skratila ekonomska obustava.
