Trasa bh. željeznica među 10 najljepših

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Godina 2021. proglašena je Europskom godinom željeznice, a cilj joj je potaknuti građane i poduzeća diljem Europske unije na veće korištenje željeznicom kao energetski učinkovitog i održivog načina prijevoza.

Ovu inicijativu podržale su i iz JP Željeznice FBIH koji su za Bljesak.info potvrdili uključivanje u obilježavanje Europske godine željeznica na način da su dali svoje kapacitete na raspolaganje Europskoj komisiji.

''Naša trasa spada među jednu od 10 najljepših destinacija i to je Europa prepoznala'', govore za Bljesak.info iz JP Željeznice FBiH ističući značaj željeznica u svim razvijenim europskim zemljama.

Osim promicanja željeznica kao održive vrste prijevoza kojom se mogu osigurati ključne usluge čak i tijekom neočekivanih kriza, ciljevi Godine željeznice uključuju podizanje svijesti o prekograničnoj dimenziji željezničkog prijevoza u Europi i povećanje njegova doprinosa gospodarstvu, industriji i društvu EU-a.

Uz ovo, EU želi da do 2023. godine, u okviru planova o zajedničkom regionalnom tržištu, uspostavi jedinstveni ekspresni željeznički promet na području cijelog zapadnog Balkana, a u sličnom razdoblju i da omogući povezani sustav za naplatu putarina na auto-putevima u cijeloj regiji.

Kako je navedeno u Strategiji za održiv promet Transportne zajednice EU, koju je EU formirala sa sjedištem u Beogradu, do 2025. godine, dvije godine nakon uspostavljanja jedinstvenog ekspresnog željezničkog prometa, EU želi da vidi i jedinstveno željezničko tržište u cijeloj regiji.

No, mogu li i Željeznice FBiH i kako odgovoriti na ovu strategiju?

''Postoji takva inicijativa i Željeznice FBiH su lider u transportu roba i želimo sačuvati tu lidersku poziciju, imamo kapacitete i mogućnosti, i svakako da se želimo uključiti u sve europske tokove prateći politiku transportne zajednice EU'', rekli su iz ovog javnog poduzeća.

Dodaju kako ova inicijativa samo naglašava značaj željeznica u svim razvijenim europskim zemljama, uključujući i BiH, tim prije što su Željeznice FBiH u transportnom smislu regionalni lider u transportu roba.

''Mi raspolažemo kapacitetom, voljom, tehnikom i ljudstvom, da u ovom trenutku krenemo, ali svakako samo na ekonomskim i fer odnosima koji zasada u regiji nisu prevladavali i nisu bili korektni'',  dodali su.

Naime, iz ovog poduzeća ističu kako njihov motiv, želja i nužnost jeste uključivanje Željeznica FBiH u europske tokove, ali na fer i korektnim odnosima.

''Primjerice znate da je postojala željeznička linija od Sarajeva prema Pločama, nazad par godina je ta linija u prekidu, upravo iz razloga što Hrvatske željeznice za zakup te trase traže višestruko veći iznos nego što je primjeren za dio željezničkih pruga u Europi. Mnogi se pitaju i zašto nema putničke linije prema Zagrebu ili Beogradu. To su odgovori.  Mi jesmo spremni, a ponavljam na fer i korektnim odnosima'', rekli su.

Naime, od 2022. do 2024. godine EU želi da kroz Transportnu zajednicu osigura jedinstveni elektronski sustav u cijeloj regiji za naplatu putarina i ostalih transportnih dadžbina.

"Trenutno sve zemlje imaju sustav za naplate putarine, koji su, iako različiti, svi bazirani na pređenoj udaljenosti u kilometrima i potencijalno interoperabilni. Uvođenje europske elektronske putarine neće zamijeniti nacionalne sustave za naplatu cestarine, ali je plan da svi sustavi budu tehnički povezani kada su u pitanju uređaji za naplatu, sustavi za geografsko pozicioniranje i komunikacijske tehnologije", naglašeno je u ovom dokumentu.

Napomene radi, iz teksta se indirektno može zaključiti da se ovi sustavi ne odnose samo na cestovni promet, nego i na ostale vidove naplate prometa, poput upotrebe željezničkih pruga.

Najveći dio planova odnosi se na ekološki održiva rješenja, a EU će potpomagati projekte koji će smanjiti i na kraju potpuno isključiti korištenje fosilnih goriva u drumskom, željezničkom i vodenom transportu, dok je plan da aerodromi u istom periodu postanu karbon-neutralni.

"Do 2035. godine sva putovanja do 500 km udaljenosti treba da budu karbon-neutralna", naglašeno je u strategiji. Pojašnjenja radi, termin karbon-neutralnost znači da sistemi za transport ne smiju da emitiraju više ugljen-dioksida nego što priroda može apsorbirati i neutralizirati.

U tom cilju EU, odnosno Transportna zajednica, želi da se vlade u regiji obavežu na programe koji će pomoći građanima da nabavljaju vozila na električni ili hibridni pogon. Osim subvencija za nabavku ovakvih vozila, EU želi da se zemlje u regiji obavežu na plaćanje emisija ugljen-dioksida, što bi dodatno trebalo da ohrabri korištenje alternativnih vidova transporta.

EU planira da na europskim putevima do 2030. godine najmanje deset posto osobnih automobila i pet posto kamiona ne emitiraju nikakve štetne emisije, odnosno treba da budu ili električni ili na vodonični pogon.

Jako važna novina je ta da EU od naredne godine više neće financirati niti potpomagati izgradnju željezničkih koridora koji nisu u potpunosti elektrificirani. Što se tiče vozila na električni pogon, u strategiji je napomenuto da nijedna od zemalja u regiji ne nudi poticaje, niti ima razvijenu infrastrukturu za električne punjače i drugu potrebnu infrastrukturu.

"U svim zemljama regije naftni proizvodi su dominantan tip goriva i glavni zagađivač u sektoru transporta, posebno kad je cestovni promet u pitanju. Postoji potreba za jedinstveni pristup u postavljanju standarda za emitiranje ovih čestica, koji su trenutno od EURO 3 do EURO 6. Ovaj problem bi trebalo da zajednički rješavaju nadležna ministarstva u sektorima prometa, ekonomije, životne sredine i drugih relevantnih institucija. Zapadni Balkan bi trebalo da teži istim standardima kao i EU, tako što će postaviti strože standarde za suzbijanje zagađenja", naglašeno je.