Nikola iz Hercegovine više od pola stoljeća kleše kamen

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trebinjac Nikola Šišić je jedan od rijetkih klesara kamena koji i danas svoj zanat obavlja isključivo ručno, čekićem i dlijetom, radeći tako punih 55 godina, a u čast toga jubileja obitelj i prijatelji su mu priredili u Muzeju Hercegovine prigodnu svečanost.

Gledao oca

"U cjelokupan zanat sam unio jedinu inovativnost što kamen od stijene ne odvajam maljem, već ga režem mašinom, ali onda slijedi isključivo ručna obrada čekićem, dlijetom i špicom, koja mi i danas predstavlja takvo zadovoljstvo i smirenje koje me cijelog ispunjava kao i onda kada sam počinjao, a ima tome i više od pet i po desetljeća, jer sam počeo raditi sa 12 godina, a evo sam već u sedamdesetoj godini", priča za "Nezavisne" Šišić.

Kao dječak je klesao kamen za svoju tada novu kuću, gledajući oca kako radi, pa je onda usvajao i neke nove zahvate od starijih klesara, kojih je nekada njegovo rodno Popovo Polje imalo veliki broj.

On je kasnije postao vrlo tražen majstor, koji je, pored svoje tri kamene kuće, a u svaku je ugradio barem po stotinu kvadrata kamena, radio na brojnim objektima u cijelom regiji.

"U Trebinju nema naselja u kome nisam radio na po nekoliko kuća, a sve što sam radio ne bih pobrojao ni za dvadeset dana i to u Herceg Novom, Nikšiću, Plužinama, Pljevljima, ranije po Dubrovniku, ali sam sagradio i veliki broj zvonika na crkvama, spomen-česmi oko raznih objekata, radio na grobljima i mezarjima, na bogomoljama svih vjera", prisjeća se Nikola.

Umjetnost hercegovačkih majstora

Radio je i za Spomen-kompleks u Prebilovcima i različite sakralne objekte, ali je od kamena pravio i upotrebne predmete, od kojih su neki bili izloženi i na spomenutoj svečanosti u muzeju, o čemu je njegov sin Novica napisao i monografiju da od zaborava sačuva sva očeva djela.

Svjesni da se na ovaj način može sačuvati barem dio Nikolinog opusa, u Muzeju Hercegovine ističu da su prihvatili organizaciju manifestacije posvećene ovom klesaru, kako bi se ukazao i značaj podsjećanja na stare zanate.

Etnolog muzeja Božana Đuzelović je podsjetila i na srednjevjekovne stećke koji govore o velikom umijeću hercegovačkih majstora u obradi kamena, istaknuvši da je kameno tlo sa koga potiču ovdašnji klesari u stvari dio njihovog bića.

Na večeri je predstavljena monografija "Kamen i on - Život kamenom pisan", a izloženi su bili i neki kameni predmeti i klesarski alat, čiji će jedan dio Nikola pokloniti Muzeju Hercegovine.