Klizišta najviše ugrožavaju Tuzlu, radi se sustav ranog uzbunjivanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nelegalne gradnje, intervencija na terenu, poput nasipanja ili zasijecanja padina, bez savjeta, dovoljno degradiraju površinu koja je vrlo često već ranjiva. Ako se tome dodaju i padavine, onda imamo potencijalnu opasnost od stvaranja klizišta.

Sedam posto površine Tuzlanskog kantona ugroženo je procesom klizanja. Osim Tuzle, koja je, nažalost, detektovana kao najugroženija lokalna zajednica u Bosni i Hercegovini s aspekta klizišta, tu su i Čelić, Sapna, Gračanica, Srebrenik i Gradačac.

Akutan problem velika sredstva

''To je akutan problem koji zahtijeva izuzetno velika financijska sredstva za rješavanje, ali i niz drugih aktivnosti poput sanacije terena, sanacije aktivnih klizišta'', navodi Mirza Džinović, direktor Uprave civilne zaštite TK-a.

Rudarsko-geološko i građevinski fakultet iz Tuzle, u suradnji s Hrvatskim geološkim institutom i Zavodom za geološka istraživanja iz Crne Gore, radi na projektu "Sistem ranog upozoravanja od klizišta".

''Uspjeli smo da detektujemo i napravimo karte podložnosti na klizanje, odnosno da derminišemo koji su to nestabilni dijelovi gdje se ne smije nikako graditi'', ističe Kemal Gutić, dekan Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli.

Raditi na preventivi

Osnovni cilj ovog projekta je raditi na preventivi ponavljanja scenarija velikih poplava i klizišta koji su Tuzlanski kanton pogodili 2014. godine.

''Ovo je, prije svega, preventivnog karaktera, a s obzirom na to da su štete 2014. godine bile ogromne, smatram da možemo spriječiti ljudske živote, katastrofe, utjecati da se zabrani gradnja tamo gdje ne treba da se gradi'', dodaje Gutić.

Koliko je bitna kvalitetna sanacija terena nakon klizišta pokazuje i primjer u naselju Badre u Tuzli. Ahmetu Atiću klizište je 2014. godine došlo do ulaznih vrata i napravilo veliku štetu, ali zahvaljujući dobroj sanaciji više nikada nije došlo do klizanja terena.

''Prošlo je osam godina. Bilo je i kiša i intenzivnih oborina, ali nisam primijetio da je počelo bilo kakvo klizinje terena, ni površinsko'', priča Ahmet.

Stanje prirodne nesreće Tuzlanski kanton je zadesilo 2001, 2010. te 2014. godine, a kritične količine kiše su 70 litara po metru kvadratnom. Zbog svega što dešavalo, struka je odlučila učiniti sve da bi u budućnosti mogla preventivinije djelovati. A odgovorno ponašanje građana te legalna gradnja neki su od načina za sprečavanje nastanka kliziša.

Sustav ranog upozoravanja

Oko četvrtine površine Tuzle i sedam posto ukupne površine Tuzlanskog kantona ugroženo je klizanjem terena. Stoga je Grad Tuzla razvio sistem ranog upozoravanja na aktiviranje klizišta. Pored mapiranja svih klizišta uspostavljen je katastar klizišta te tzv. geoalarm, koji definira kritične količine padavina na aktiviranje klizišta i pojavu ostalih geoloških procesa, istaknuo je Miralem Mulać, šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Civilnoj zaštiti Grada Tuzla, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.

''Kritične količine padavina koje aktiviraju žuti geoalarm su 35 do 50 litara po metru kvadratnom u toku 24 sata, ili u roku jednog sata. Narančasti geoalarm se aktivira između 50 i 70 litara po metru kvadratnom, a crveni na preko 70 litara po metru kvadratnom'', pojasnio je Mulać.

Kaže kako se ovaj geoalarm odnosi na teritorij Grada Tuzla, ali se može primijeniti na cijeli Tuzlanski kanton.

“Mi smo slučajeve intenzivnog aktiviranja imali 2001, 2010. i 2014. godine, kada smo imali preko 2.100 klizišta samo na području grada”, podsjetio je Mulać.

Na cijelom Tuzlanskom kantonu registrirano je preko 6.300 klizišta, na području Grada Tuzle 2.117. Ona zahvaćaju površinu 16,5 posto teritorija Grada. Detektirano je još oko 2.000 hektara, odnosno 6,5 posto teritorija koji je potencijalna lokacija za razvoj novih klizišta.

Zato je, ističe, potrebno sistemsko praćenje i provođenje odgovarajućih nestrukturalnih i strukturalnih mjera.

Geolaram

''Nestrukturalna mjera bi bio sistem ranog upozoravanja, razvoj geoalarma, jedinog u Bosni i Hercegovini, pa i u regiji, a strukturalna bi bilo podizanje svijesti građana, donošenje zakonske regulative, striktno poštivanje prostorno-planske dokumentacije, jer sva klizišta koja su mapirana na području Grada Tuzle su unesena u prostorni plan Grada'', kazao je Mulać.

Poručio je kako će Grad Tuzla iniciratiti da se barem na nivou entiteta donese zakon o klizištima, koji bi točno propisao kako određeni subjekti u određenim procedurama trebaju reagirati prije pojave klizišta. Potrebno je, dodaje, i na nivou države, Federacije, ali i na lokalnom nivou donijeti strategiju za smanjenje rizika od klizišta.

Pojasnio je i da građani, u slučaju da primijete aktiviranje ili reaktiviranje klizišta, trebaju pozvati Civilnu zaštitu na broj 121. Stručni ljudi će nakon toga izaći na teren i procijeniti stanje.