Do 2070. BiH gubi polovinu stanovništva
U BiH godišnje nestane jedan grad - za demografski oporavak trebaju desetljeća
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako je popis stanovništva Bosne i Hercegovine trebao biti ponovno urađen, o tome se u našoj zemlji uopće i ne govori. Pitanje je što bi podaci i pokazali, jer godišnje u BiH nestane jedan grad, a prema procjenama Ujedinjenih naroda, do 2070. godine Bosna i Hercegovina će izgubiti polovinu stanovništva.
Sela koja su nekada bila puna stanovnika, danas su doslovce prazna. I brojni gradovi ostaju sve usamljeniji, posebice oni povratnički. Bosna i Hercegovina se suočava s ogromnim odljevom stanovništva, a i prirodni priraštaj je negativan. Primjerice, u Tuzlanskom kantonu je više bilo rođenih u ratu, nego što je to danas. Čak jedan od glavnih aktera u kreiranju politike u Bosni i Hercegovini, Dragan Čović, priznaje da je demografska slika BiH veoma loša.
Trebamo biti zabrinuti
"Ako ćete me pitati koliko ima stanovnika, ja ću vam reći da Bosna i Hercegovina nema više od dva milijuna stanovnika. Sad, ako smo mi na zadnjem popisu stanovništva 2013., prije deset godina, imali onaj broj stanovnika koji smo imali, a ja sam sada spomenuo neku cifru na osnovu podataka kojima raspolažem i oni su špekulacija, jer nismo proveli popis stanovništva kao sav ostali normalan svijet, prije dvije godine. To dovoljno govori da svi mi trebamo biti zabrinuti u Bosni i Hercegovini'', kaže Dragan Čović, predsjednik HNS-a.
Iseljavanje čini sedamdeset posto demografskog problema Bosne i Hercegovine što najbolje pokazuju podaci u školama. Primjerice, u Posavskom kantonu je danas čak za pedeset posto manje učenika nego prije devet godina.
33 posto manje učenika
"Na razini cijele Bosne i Hercegovine je 33 posto manje učenika u srednjim školama, u osnovnim trideset posto, a slično je i na razini visokog obrazovanja. Takav pad populacije se nije dogodio nigdje u svijetu u periodu od devet godina. Dakle, nigdje u svijetu se nije dogodio gubitak trećine svih učenika u devet godina'', rekao je Tado Jurić, UN ekspert za demografiju u BiH.
A hoće li ostati ili otići iz Bosne i Hercegovine, upravo najviše ovisi o politici koja bi trebala biti sigurna i u kojoj roditelji neće biti primorani odgajati djecu u ambijentu društvenih podjela, nemira. Nego baš suprotno, u ambijentu ekonomskog razvoja, dijaloga, mira i sretnog odrastanja. Sve je to u rukama onih koji kreiraju politike u parlamentarnim klupama.
Pad nataliteta
"Mi imamo značajan pad nataliteta, 1991. godine je bilo 75. 000 rođene djece u Bosni i Hercegovini, sada je to ispod 25.000. Znači, odlazi nam mlado stanovništvo. Mi moramo stvoriti pozitivnu atmosferu, da se zadržava, da majke rađaju ne jedno dijete, nego da se oslučuju za veći broj djece'', kaže Amra Nadarević, zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona
"Majke i žene su u nezahvalnoj poziciji i na tržištu rada. Jako često ostaju bez posla, upravo zbog toga što žele postati majke ili roditi dvoje ili troje djece. A to nam je onda u potpunoj suprotnosti s onim što želimo u BiH, želimo povećati natalitet, želimo imati više rođene djece. Statistički podaci govore da imamo više umrlih nego rođenih i to treba mijenjati'', smatra Silva Banović, zastupnica u Skupštini Tuzlanskog kantona.
Kada je riječ o demografskoj slici, u Bosni i Hercegovini već odavno nije 5 do 12, nego 12 i 5, a nastavi li se vlast ovako odnositi prema iseljavanju i padu nataliteta, ostat ćemo zapisani kao generacije koje nije bilo briga za svoju budućnost.
Za demografski oporavak možda će trebati desetljeća
Kako riješiti posljedice depopulacije? Koliko je važno sistemski i strateški djelovati u Dnevniku 2 Federalne televizije govorio je ekonomski stručnjak Faruk Hadžić.
Nemamo alternative nego do demografskog uspona doći boljom ekonomskom politikom i to je proces kojim moramo aktivno ići. Zakasnili jesmo, jer je to mjera koja je trebala biti poduzeta prije 15 godina, smatra Hadžić.
''Danas osjećamo sve probleme i posljedice nedonošenja važnih odluka i ozbiljnog bavljenja pitanjem demografije. Ne treba očekivati da se problem demografije može riješiti za nekoliko godina jer će trebati proći desetljeća da dođemo do faze kada možemo očekivati prve pozitivne efekte demografskih promjena'', ističe on.
Sustavni rad može dati optimizam
Međutim, dodaje da ima mjesta za optimizam, ali treba raditi sistematski i ne očekivati da se problem može riješiti za godinu. Navodi kao primjer pronatalitetnu politiku, koja je jedan od strateških ciljeva i da bi dala neki pozitivni rezultat – treba proći 20 do 25 godina.
''Ako imamo kao rezultat takve mjere rađanje djece, to će dijete – pod uvjetom da ostane u Bosni i Hercegovini – tek za 20-25 godina ući na tržište rada”, objašnjava Hadžić.
U tom kontekstu ističe kako je problem nedostatka radne snage već prisutan i da poslodavci traže uvoz radne snage, a da će vlast morati, u političkom smislu, donijeti i neke teške odluke ako želimo imati veći stupanj ekonomskog razvoja u godinama koje slijede.
''Kada nemate dovoljno radnika - ne možete pokrenuti ni veći nivo ekonomskih aktivnosti. Ne znače vam onda ništa ni direktne strane investicije jer nemate radnika koji će raditi. Zbog toga vlasti moraju razmisliti i o drugim strateškim pravcima, poput kontroliranog uvoza radnika i veće suradnje s dijasporom kroz pravljenje programa koji će voditi tome da se naši ljudi vraćaju u BiH'', navodi Hadžić.
Neaktivne osobe
Dodaje da postoji i poseban segment kojem treba posvetiti pažnju, a to je veliki broj neaktivnih osoba koje mogu ući na tržište rada pod određenim stimulacijama.
Kad je riječ o setu fiskalnih zakona, čije donošenje je najavljeno do kraja godine, Hadžić ističe da se radi o najozbiljnijoj reformi poreznog sistema dosad. O njoj se priča gotovo deset godina, ali je sada moramo provesti, poručuje on.
''Kada promatrate, npr., listopad ove i listopad 2019. godine, Federacija ima u razlici ukupni broj novozaposlenih 4.000 do 5.000 više. U zadnjih četiri-pet godina, bez obzira na koronu, nemamo novi broj radnika koji doprinose ekonomiji'', navodi Hadžić.
Zaključuje kako će ova reforma porezni rasteretiti rad i plaće, što će neposredno dovesti do njihovog rasta, a tako i do mogućnosti da se uspori iseljavanje i pruži prilika za brži ekonomski oporavak.
