UniCredit: 2015. će biti pozitivna za centralnu i istočnu Europu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Istraživački odjel UniCredit Grupe objavio je da bi nedavno povećanje ekonomskog rasta u eurozoni, koje bi se trebalo čvrsto održati na 1,4 posto u 2015., odnosno na 1,8 posto u 2016., trebalo osigurati da 2015. bude još jedna dobra godina za centralnu i istočnu Europu.

Navedeno je da će ekonomski oporavak u eurozoni posebno pozitivno utjecati na izvoz iz regije, dok bi "kvantitativne olakšice" Europske centralne banke trebale stimulirati kapitalne tokove i istovremeno održati troškove financiranja niskim. Višak ponude i slabija potražnja će vjerojatno neko vrijeme zadržati cijenu nafte nižom, što bi trebalo pružiti poticaj raspoloživim prihodima i potrošnji.

Povoljno vanjsko okruženje također pruža lokalnim centralnim bankama priliku da duže vrijeme zadržavaju kamatne stope na rekordno niskim razinama, prolongirajući prilagodljivu monetarnu politiku. Niski troškovi financiranja mogli bi omogućiti fiskalnu podršku, posebno u zemljama u kojima su državni deficiti i dug na umjerenim razinama.

Prognoza rasta BDP-a za tekuću i narednu godinu iznosi za Bosnu i Hercegovinu 2,0 posto (2015.) i 3,5 posto (2016.), Slovenija 2,1 posto (2015.) i 2,5 posto (2016.), Hrvatska -0,2 posto (2015.) i 0,8 posto(2016.), Srbija -0,3 posto (2015.) i 1,3 posto (2016.), Bugarska 1,9 posto (2015.) i 2,3 posto (2016.), Poljska 3,4 posto (2015.) i 3,5 posto (2016.), Rumunjska 2,7 posto (2015.) i 2,5 posto (2016.), Slovačka 2,9 posto (2015.) i 3,2 posto(2016.), Češka 2,5 posto (2015.) i 2,7 posto (2016.), Mađarska 2,6 posto (2015.) i 2,4 posto (2016.), Rusija -4,5 posto (2015.) i -1,4 posto(2016.), Turska 3,2 posto (2015.) i 3,6 posto(2016.) i Ukrajina -9,3 posto(2015.) i 1,6 posto(2016.).

S proračunskim deficitima i javnim dugovima na umjerenim razinama, te jačim ekonomskim rastom, čini se da nije potrebna snažnija fiskalna konsolidacija ove godine. Jedini izuzeci među zemljama centralne i istočne Europe koje su članice EU su Mađarska, koja još u velikoj mjeri ovisi o stranim investitorima i ima visoku razinu javnog duga i Bugarska, čiji je deficit naglo porastao prošle godine nakon spašavanja jedne velike privatne banke.

Unatoč općenito pozitivnoj klimi, ostaju značajni rizici poput očekivanja da će američki Fed povećati kamatne stope krajem ove godine, što bi moglo negativno utjecati na globalnu sklonost rizicima i rezultirati stagnacijom ili obrtom kapitalnih tokova u centralnu i istočnu Europu. To bi moglo imati negativan utjecaj posebno na zemlje poput Turske, Hrvatske i Srbije, od kojih sve imaju značajne ekonomske neravnoteže i ovise o stranom kapitalu.

Nedavno intenziviranje borbi u istočnoj Ukrajini predstavlja dodatni rizik koji bi mogao imati još veći utjecaj na regiju nego ranije, posebno zbog prekida u opskrbi energijom i daljnjeg zaoštravanja međunarodnih sankcija, priopćeno je iz UniCredit Bank.