VIDEO | Energetska efikasnost je neiskorištena razvojna šansa bh. ekonomije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Europski sustava trgovanja emisijama – perspektive trgovanja emisijama Co2 u BiH'', bila je tema panela drugog dana specijaliziranog sajma Energa 2016 koji se ovih dana održava u Tuzli, dok je konferencijski obrađena tema ''Energetska efikasnost u zgradarstvu – generator ekonomskog razvoja BiH''.

Edin Delić s RGGF-a Univerziteta u Tuzli, jedan od moderatora ovog panela, kazao je da je tržište emisijama u EU vrlo razvijeno, dok je to u velikoj mjeri velika šansa i za BiH.

''Koncept razmjene trgovine emisijama funkcionira na jednostavan način. Sudionik u proizvodnji koji želi reducirati emisije ima pravo da za to povuče financijska sredstva, dok s druge strane proizvođač ili zemlja koja želi povećati emisije mora kroz određene mehanizme investirati novac na drugom prostoru. Inicijativa proistekla iz Kyoto protokola da u razdoblju 2008. – 2012. Trebamo smanjiti emisije u odnosu na 1990. godinu za 5,2 posto, bila je naša velika šansa. BiH je 1990. godine bila velika industrijska zemlja što danas nije slučaj. Po nekim varijantama BIH je propustila šansu da kroz mehanizme vezan za protokol iz Kyota oprihoduje i do 300 milijuna eura. Na trgovini emisijama u EU se obrću milijarde eura, dok je BiH izvan te priče'', rekao je Delić.

Azra Rogović Grubić, stručna savjetnica za međunarodne odnose u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istaknula je da je institucija iz koje dolazi zainteresirana za promociju sustava trgovina stakleničkim plinovima.

''Pod pokroviteljstvom našeg ministarstva se provodi projekt EKRAN putem kojeg se vrši jačanje kapaciteta institucija na svim razinama s ciljem razmjene informacije i iskustava sa zemljama članicama EU i kandidatima, što bi trebalo rezultirati boljoj poziciji BiH u trgovini emisijama Co2. Razgovor na tu temu na Energi bi trebao biti značajan doprinos tome'', istaknula je Rogović Grubić.

U okviru teme ''Energetska efikasnost u zgradarstvu – generator ekonomskog razvoja BiH'' razgovarano je o međunarodnim obvezama BiH prema Energetskoj zajednici u ovoj oblasti, implementaciji konkretnih projekata energetske efikasnosti na objektima, te mogućnostima stvaranja novih radnih mjesta kroz projekte energetske efikasnosti.

''Samo u segmentu utopljavanja objekata i korištenjem mogućnosti obnovljivih izvora energije poput proizvodnje peleta, stvara se veliki prostor jačanja domaćeg gospodarstva i stvaranja novih radnih mjesta. To institucionalno mora biti prepoznato'', istaknuo je Ervin Đember jedan od moderatora jučerašnjeg skupa.

Svi sudionivi u svojim predavanjima i diskusijama su bili suglasni da je je preduvjet za vidliv napredak u projektima energetske efikasnosti u BiH, stvaranje sustava koji bi regulirao ovu oblast na teritoriji cijele države.

''Ako govorimo o entitetu FBiH sustav trebaju napraviti i implementirati nadležna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te prostornog uređenja i zaštite okoliša na federalnoj i županijskoj razini. Prije svega treba ustrojiti sustav upravljanja potrošnje energije u zgradama, koje troše jako puno energije. Federalno minisitarstvo prostornog uređenja je potpunosti ustrojilo energetsku efikasnost u zgradarstvu, a sada bi ta zakonska rješenja, po meni, županije, koje to još uvijek nisu učinile, samo trebale prepisati, čime bi u ovom entitetu uklonili prepreke za zakonsko uređenje ove oblasti u potpunosti'', istaknula je Jasmina Katica, šefica odsjeka za energetsku efikasnost Ministarstva prostornog uređenja Federacije BiH.

Na polju energetske efikasnosti u zgradarstvu u BiH, veliki doprinos je dao USAID koji je uvoj oblasti implementirao 17 projekata na teritoriji cijele BiH.

''Projekti su realizirani u suradnji s drugim stranim organizacijama i domaćim partnerima i pokazali su da je moguće kroz ulaganja u energetsku efikasnost smanjiti potrošnju energije ali i potaknutii domaće gospodarstvo da proizvodi energetski efikasne materijale i opremu, što može biti i ekonomski pokretač razvoja BiH'', rekao nam je Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID ovog projekta Investiranje u sektor energije.

Na konferneciji je posvećena pažanja i energetskom certificiranju, te prirodnim sirovinama kao inovativnim rješenjima građevinskih materijala.