VIDEO | Kruškonja: Već 25 godina škole ne upisuju tokare, bravare, limare, stolare...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Gospodin Aner Kruškoća pokrenuo je svoj obrt još 1996. godine i od tada je ujedno i aktivan na planu povezivanja obrtnika kroz udruge i komorski sustav. Jedan je od osnivača Udruženja obrtnika Mostara, a nakon toga se aktivirao u Obrtničkoj komori, čiji je predsjednik već 8 godina.

"Komoru shvaćamo kao sindikat obrtnika. Za mjesečni iznos članarine od 5 KM, zastupamo svakog od njih po svim pitanjima", kaže naš gost na početku razgovora.

Inače Obrtnička komora HNŽ-a ima između 3.500 i 4.000 članova, svih struka, osim ugostitelja i trgovaca.

S obzirom na tako veliki broj članova, različitost branši i interesa, Komora nastoji biti na usluzi svima, bilo kroz organizaciju posebnih sekcija unutar pojedinih struka ili na način da savjetodavno pomaže svima u onim područjima koja se odnose na sve obrtnike ili barem na većinu.

"Najveće opterećenje inače za privredu su doprinosi, u visini od 75 posto na neto plaću. Smanjenje doprinosa na 35 posto utjecalo bi na bolje zapošljavanje. Pored toga, ima mnoštvo parafiskalnih nameta, ovisno od općine, a tu postoje ogromne razlike u visini naknada", kaže gospodin Kruškonja, navodeći konkretne primjere i povlačeći paralele što bi donijele olakšice i reforme u poreznoj oblasti.

Raste li interes za zanate?

"Imao sam početkom godine razgovor s premijerkom i odnio sam joj spisak svih deficitarnih zanimanja. Još od školske 1999/2000 godine ne upisuju se u školama tokari, frezači, bravar, limar, varioc, stolar. Jednostavno ih nema", kaže naš sugovornik.

Čini se kako interes za strukovna zanimanja još uvijek nije izražen ni kod učenika ni kod roditelja.

Posebno su pogođeni tradicionalni zanati u mostarskom Starom gradu, gdje bi moglo doći do njihova izumiranja. Stoga Obrtnička komora planira organizirati neke od oblika obuke za mlade koji bi se time željeli baviti.

Sajmovi zapošljavanja i dualno obrazovanje kao dobar model

Čini se kako još nije u dovoljnoj mjeri zaživjela svijest kod odgovornih na vlasti koliki je značaj strukovnih zanimanja, proizvodnih tvrtki i zanatskih radnji.

Kako za obrtnike, tako i za mala i srednja poduzeća zlata bi vrijedilo da se školski sustav prilagodi potrebama tržišta rada, da se sustavno riješi učenička i studentska praksa, kroz neki oblik dualnog obrazovanja.

Gospodin Kruškonja napominje kako je posljednji Sajam zapošljavanja, kao dobar način susretanja poslodavaca i budućih zaposlenika, održan 2019. godine.

Stoga će se nastojati da čim prije zaživi novi oblik sajma zapošljavanja, po mogućnosti višednevni, kako bi se što više mladih ljudi upoznalo sa samom praksom.

Dakle, u ovom razgovoru čut ćete niz informacija o kojima se ne govori dovoljno često u javnom prostoru, a od velikog su značaja.

Kako ne biste pomislili da se ovdje radi samo i isključivo o obrtnicima i njihovim interesima, pogledajte i poslušajte PODCAST u cijelosti i otkrit ćete niz univerzalnih informacija koje se odnose i na realni sektor u cjelini, ali i na odnose između realnog i javnog sektora.