Francuski rat šampanjaca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kriza nastala zbog epidemije korona virusa u Francuskoj pokrenula je žestoku bitku u njenoj proslavljenoj industriji šampanjca uoči ovosezonske žetve, pri čemu su se proizvođači i uzgajivači sukobili oko toga koliko će proizvesti boca ove sezone, dok se pojedini proizvođači vina odlučuju da proizvodnju visokokvalitetnih pića preusmjere na sve traženija dezinfekcijska sredstva, pišu svjetski mediji.

Propali srpanjski pregovori

U francuskim vinogradima proslavljene regije Šampanja započela je sezona zrenja i zaslađivanja grožđa spremnog za berbu krajem kolovoza. No, piše britanski list The Guardian, samo mjesec dana pred početak žetve, najprometnijeg doba godine u vinogradima, došlo je do raskola između uzgajivača i trgovaca pjenušavog pića zbog nesuglasica oko načina reagiranja u novonastaloj krizi koju je pandemija donijela.

Prošle godine u svijetu je prodano nešto manje od 300 milijuna boca francuskog šampanjca, od čega su polovina izvezena u Veliku Britaniju, SAD i Japan. Ove godine francuski proizvođači očekuju da će prodati znatno manje boca, dok se mnogi vinogradari, naročito vlasnici manjih parcela, žale na gubitak poslovanja za čak 90 posto, piše Radio Slobodna Europa.

Pad prodaje je, naglašava list, doveo do dubokog spora između vlasnika vinograda i poznatih "kuća šampanjca", koje otkupljuju njihovo grožđe i prave šampanjac.

Dvije strane sastaju se svakog srpnja kako bi se dogovorile koliko grožđa treba ubrati, ističe list. Prošle godine bilo je maksimalno dopušteno 10.200 kg po hektaru, dok ove godine proizvođači žele da vinogradari uberu ne više od 7.000 kg grožđa po hektaru, što uzgajivačima ne odgovara.

Kao rezultat toga, srpanjski sastanak završio je bez dogovora samo mjesec dana pred početak žetve, što se, kako tvrde upućeni, nije desilo od kraja Drugog svjetskog rata. Ipak, dodaje Guardian, mnogi su uvjereni u mogući kompromis u onome što je francuski tisak označio "rat šampanjaca" kada se 18. kolovoza ponovo sastanu vlasnici vinograda i proizvođača šampanjca.

Previše zaliha

Tradicionalni srpanjski pregovori o godišnjoj količini ubranog grožđa namijenjenog stotinama proizvođača šampanjca, vode se s ciljem ograničavanja rizika od loše žetve i drastičnih promjena cijena koje bi mnoge velike trgovce mogle izbaciti iz posla, pojašnjava agencija Agence France-Presse.

Proizvođači francuskih pjenušavih vina kažu kako su zalihe pune te si ne mogu priuštiti da proizvedu više boca nego što mogu prodati. AFP dodaje kako uzgajivači ne odustaju od zahtijeva da prodaja bude ne ispod 8.500 kilograma po hektaru, dok kuće žele otkupiti samo 6.000 do 7.000 kilograma.

Uzgajivači su posebno ljuti jer se ovogodišnja berba, koja će započeti 20. kolovoza, smatra "izuzetno dobrom, s vinovom lozom koja može donijeti do 16.000 kilograma po hektaru".

Trgovinsko tijelo proizvođača šampanjca (The Union des Maisons de Champagne), međutim, očekuje da će ove godine prodati 100 milijuna manje boca ili 34 posto manje od 2019. godine, što će ukupnu prodaju umanjiti na 3,3 milijarde eura. Dodaju da više od milijardu boca trenutno čeka u podrumima šampanjca, što predstavlja nekoliko godina potencijalne prodaje.

Za sada, dodaje AFP, ako se ne postigne dogovor o prinosu, odluka će biti prepuštena francuskom Nacionalnom institutu za porijeklo i kvalitetu (INAO) što može obje strane ostaviti nezadovoljnim.

Promjena suštine marketinga

Proizvođači u istočnoj francuskoj regiji Šampanja, sjedištu globalne industrije, kažu da pokreću dosad neviđene mjere ograničavanja štete zbog pada prodaje na gotovo trećinu i procjenjuju gubitak od 1,7 milijardi eura uz pretpostavke da bi kriza mogla potrajati godinama što će iziskivati promjenu suštine marketinga šampanjca, piše agencija The Associated Press.

Nakon sastanka uzgajivača vinove loze i proizvođača, zakazanog za 18. kolovoza očekuje se da će rekordne količine grožđa biti uništene ili prodane destilerijama po sniženim cijenama što, dodaje AP, posebno alarmira manje proizvođače koji su ranjiviji od velikih kuća.

Jedan od proizvođača, Anselme Selosse kaže da je šampanjac do sada preživio mnoge ratove i krize, ali da nijedna nije bila poput ove uzrokovane globalnom pandemijom. Mogućnost korištenja visokokvalitetnog grožđa iz regije Šampanja za proizvodnju traženog alkohola za dezinfekciju ruku smatra "uvredom za prirodu".

Glavni proizvođači poput Vranken-Pommery predviđaju da bi kriza mogla trajati godinama i da je izlaz teško pronaći. Paul-Francois Vranken smatra da je potrebno preispitati suštinu marketinga šampanjca - kao pića koje se pije na zabavama i vjenčanjima.

Selos, koji proizvodi mnogo "prirodnih" šampanjaca bez dodanog šećera, također se nada da će pandemija potaknuti razmišljanja o budućem marketingu šampanjca i kako prilagoditi ovu industriju vrijednu više milijardi dolara. Dodaje kako je prilagodljivost u prošlosti dobro služila šampanjcu, pomažući da se razvija, od desertnog vina u 19. stoljeću do moderne suhe verzije nazvane "brut".

Vina i slomljena srca

Između korona virusa i Trampovih (Donald Trump) tarifa propadalo je francusko tržište vina, što je natjeralo tamošnje vinare da teška srca donesu odluku o slanju svog proizvoda u destileriju za proizvodnju gelova za dezinfekciju ruku, napisao je nedavno The New York Times ističući kako je mnogim proizvođačima ta odluka, osim financijske, imala i osobnu komponentu.

Ekonomska kriza koju je uzrokovao korona virus, u kombinaciji s tarifama od 25 posto na francuska vina u sporu Trampove administracije s Europom, srušila je tržište vina.

Francuska vlada, željna zaštite svoje dragocjene vinske baštine, subvencionira operaciju koju naziva ‘Kriznom destilacijom”, osiguravši skromne naknade za oko 5.000 vinara koji su se dosad prijavili za slanje proizvedenih vina u destileriju. Za mnoge je to jedina opcija, ističe list dodajući da će samo u regiji Elzas ovako završiti preko šest miliona litara vina.

Jérôme Mader, 38-godišnji vinar, čiji se visokokvalitetni rizlinzi slali u maštovite restorane i trgovine s obje strane Atlantika, od decembra je izgubio pola prodaje. On u destileriju šalje 15 posto svoje proizvodnje, vina koje naziva "Edelzwicker" ili "plemenita mješavina". Kaže da je danima odgađao donošenje odluke o destileriji, ali da nije imao drugog izlaza.

Mader je, dodaje Nrew York Times, u svojoj karijeri osvajao nagrade i suočavao s problemima suprotnim od današnjih – nije imao dovoljno vina da zadovolji potražnju. Kaže da nije mogao zamisliti situaciju u kojoj se nalazi danas te da mu je utjeha to što je ove godine grožđe "veličanstveno” poručivši da "dok god je vino dobro, uvijek ima nade".