Koliko su bh. građani potrošili na kavijar, šampanjac i drago kamenje?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Uvoz prirodnih ili kultiviranih bisera u prvih šest mjeseci ove godine je porastao, pa su tako uvezeni biseri u vrijednosti 6.911,32 KM, dok ih je u istom periodu prošle godine uvezeno u vrijednosti svega 358,84 KM, potvrđeno je u Upravi za neizravno oporezivanje BiH (UIO), ali kako se ipak radi o manjim vrijednostima, i to je dokaz da većini bh. građana luksuz nije dostupan.

"Porastao je i uvoz dragog kamenja, koje je u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno u vrijednosti od oko 10.000 maraka, što je za oko 6.000 maraka više nego u istom periodu prošle godine", kazali su u Upravi.

Uvoz pojedinih luksuznih proizvoda, poput dragog kamenja i bisera, iako je porastao, i dalje je neznatan, dok pojedini, poput dijamanata, u prvom polugodištu ove godine nisu ni uvezeni, a razlog za ovakvu situaciju je, prema mišljenju stručnjaka, taj što tek neznatan postotak stanovnika može sebi redovno da priušti takve stvari, pišu Nezavisne novine.

"U prvih šest mjeseci ove godine u BiH nije uvezen niti jedan dijamant, dok su prošle godine u prvom polugodištu uvezeni dijamanti u vrijednosti 1.456,26 KM", istakli su u UNO.

Prema njihovim riječima, u prvom polugodištu ove godine proizvoda pod oznakom "zamjena za kavijar" uvezeno je u vrijednosti 2.027,33 KM, dok je, kako kažu, prošle godine, uvezeno duplo više tog proizvoda i to u vrijednosti 4.044, 83 KM.

"Proizvodi pod oznakom 'šampanjac' u prvih šest mjeseci ove godine uvezeni su u vrijednosti od 626.331,00 KM, dok je prošle godine uvezeno skoro duplo manje ovih proizvoda", kazali su u UNO i napomenuli da se pod oznakom "šampanjac" u ovom slučaju ne podrazumijeva sav šampanjac koji je uvezen u BiH.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je da mali postotak stanovništva BiH konzumira ovu vrstu proizvoda.

"Zastupljenost navedenih kategorija luksuznih proizvoda među domaćim stanovništvom je striktno podijeljena između tri kategorije u vrlo različitom omjeru. Ogromna većina nikada nema mogućnost ni da pomisli na takve proizvode, a kamoli da ih priušti sebi, čak ni u posebnim prilikama", ocijenio je Gavran.

Kako navodi, određen broj građana BiH, koji imaju redovna natprosječna primanja, povremeno može priuštiti sebi u minimalnim količinama i posebnim prilikama neke od luksuznih proizvoda.

"Tek najmanji, gotovo neznatan postotak stanovništva može redovno i u većem obimu sebi priuštiti ove proizvode. To je povlaštena klasa s enormnim primanjima", pojasnio je Gavran.

Kako ističe, s obzirom na to da se većina spomenutih proizvoda uvozi, jer nema domaćih, svako povećanje njihove upotrebe znači i automatsko povećanje uvoza, što, upozorava, za BiH nije nimalo poželjno zbog odliva novca po osnovu prekomjernog uvoza.

"Aktualno stanje veoma niskog životnog standarda većine građana i trend napuštanja države i među onim kategorijama koje su imale ili trenutno imaju natprosječna primanja prije mogu voditi do manjeg uvoza i manje potrošnje luksuznih proizvoda nego do obrnutog trenda", ističe Gavran.