Hercegovce nakon smilja razočaralo poskupljenje i nestašica peleta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Premda je jesen tek počela, hladna jutra natjerala su većinu stanovnika da u svojim domovima krenu s grijanjem. Dok neki za kratko pale klime, drugi zapale vatru u kaminima ili šparetima a kod nekih još se čuje brujanje brenera na loživo ulje.

Građani su u velikoj dvojbi. Sve skuplji energenti i nizak životni standard su mnogima zakoplicirali životnu svakodnevnicu. S obzirom da je kao nikada do sad, stanje s energentima postalo otežavajuće za brojene obitelji, mnogi su u neizvjesnoj situaciji, jer se zima približava a ogrijev nije osiguran, što zbog nestašice energenata što zbog iznimno visokih cijena.

“Ovo je prijevara, nedopustiv bezobrazluk, netko za to mora snositi odgovornost. Grijao sam se godinama na drva i odlučio sam se grijati na pelet. Svi su ga hvalili, od toga da je jednostavo za loženje, tako i da je elološki prihvatljivo. Tako je i bilo lani. Napravio sam grijanje, uložio oko 12 tisuća maraka, od čega više od tri tisuće na peć, i lanjska zima je prošle, grijao sam se samo jednu godinu. Nabavio sam već u ljetnom razdoblju četiri tone peleta i plaćao ga po 270 maraka. Ove godine sam također ugovorio ljetos po 300 KM po toni, i malo sam reagirao, računajući da sam mogao i jeftinije. Čekao sam ali nikako da stigne. Najprije je rekao da pričekam a onda u rujnu kaže da ga ne može isporučiti po toj cijeni, tvrdeći da ga može prodati po 500 KM. Ne znam što raditi? Ima li itko da nas zaštiti” pita se Tomo iz Kočerina, odlučan da se vrati na grijanje drvima, no nikako ne može prežaliti toliko novce.

Za samo godinu dana cijene peleta porasle su za duplo, a plaće ostale iste ili su smanjene. Videći prigodu, i trgovci drvima podigli su svoje cijene, te se sada rijetko može nabaviti mertar drva ispod 100 KM. Plinovod uglavnom ne postoji a struja je još preskupa za grijanje. Hoće li ova zima povećati prodaju pokrivača, jedine jeftinije alternative da se prezimi.

“Ja ne znam što bih? Krenem u smilje kada se otkupljivalo i po sedam maraka po kilogramu i taman kada je došlo na rod, cijena mu jedna marka, da može i po toliko. Uvedem grijanje na pelet, cijena po toni je bilo oko 250 KM, a sada je 500, a kažu da će biti i viša. Ne znam u što sad okrenuti, ova država je nestabilna, kaže Tomo za Večernji list.

Korištenje peleta se smatra ekološki prihvatljivijim i jednostavnijim, ali onog trenutka kada su cijene naglo skočile, sve njegove prednosti su pale u vodu.

Zakon ponude i potražnje nametnuo je novu cijenu popularnog energenta, izazvao sumnje u vještačku nestašicu na tržištu, a oni koji su vodili računa o zaštiti okoliša i nisu htjeli prljati ruke drvima i ugljem, sada imaju samo jedan cilj – ugrijati se ove zime, na bilo koji način.

Ljudi u panici traže zaštitu ali ne znaju kome se obratiti i “pije li to vode”?