Hoće li EU žrtvovati Balkan da bi osigurala resurse za svoju energetsku tranziciju?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija želi pouzdane lance opskrbe resursima potrebnim da ubrza prelazak na obnovljive izvore energije i zeleno gospodarstvo. Sa druge strane, eksploatacija litija, bakra i drugih neophodnih sirovina uništava prirodu i ugrožava lokalne zajednice, što se kosi sa osnovnim principima održivog razvoja.

Administracija u Bruxellesu namjerava olabaviti ekološke propise, ali treće zemlje poput onih na Zapadnom Balkanu će vjerojatno podnijeti još veći teret.

Europska unija ima velike ambicije za dekarbonizaciju energetskog sektora, da bi do 2050. mogla postti klimatski neutralna. Za tranziciju na vjetroelektrane i solarne parkove i druge vrste energije iz obnovljivih izvora potrebne su ogromne količine materijala među kojima su bakar, litij i retki elementi, piše Balkan Energy News.

Trebat će se iskopavati i prerađivati u nezamislivom obujmu, ali postojeće tehnologije su daleko od zelenih, ako govorimo o utjecaju na lokalnu zajednicu i prirodu. Osim toga, rudarske kompanije još uvek najnormalnije koriste fosilna goriva, jer su i dalje nezamjenljiva za proizvodnju opreme i prijevoz.

Planom REPowerEU se povećava pritisak da se propisi za zaštitu okoline u EU učine blažima tako da ona lakše može eliminirati potrebu za ruskim fosilnim gorivima

Europski zeleni dogovor iz 2020. je već nagovijestio je da će pragovi na ljestvici standarda za zaštitu životne sredine zapravo biti spušteni u domenu opskrbe spomenutim sirovinama i to čak i na teritoriji EU.

Planom REPowerEU, lansiranim ubrzo nakon napada Rusije na Ukrajinu, Europska komisija je dala prioritet prebacivanju na obnovljive izvore u okviru napora da se brzo smanji upotreba ruskih fosilnih goriva.

Ta inicijativa podrazumeva niže standarde zaštite životne sredine za rudarenje sirovina, tako da lakše mogu da se povećavaju kapaciteti za zelenu struju, zajedno sa sustavima za skladištenje, neophodnim za balansiranje proizvodnje električne energije.

Naime, proizvodnja u vjetroparkovima i solarnim elektranama zavisi od vremenskih uvjeta, tako da iz minute u minutu u mreži može biti premalo ili previše struje.

*Cijeli članak pročitajte na Balkan Energy News Portalu.