Hoće li rasti cijena plina nakon što je Ukrajina presjekla dotok ruskog plina u Europu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ruski Gazprom je na prvi dan 2025. godine obustavio isporuku plina preko Ukrajine. Koje su financijske posljedice za Gazprom i ukrajinski Naftogaz te što to znači za opskrbu plinom u Europi?

Gazprom je 1. siječnja 2025. godine obustavio isporuke plina putem plinovoda preko Ukrajine. Kako je navedeno u priopćenju za javnost, taj je potez opravdao time da “više nema pravne i tehničke mogućnosti za isporuku prirodnog plina preko Ukrajine”.

Dvije strane nisu se uspjele dogovoriti o produljenju ugovora, pri čemu je Ukrajina odbila bilo kakav dogovor zbog nastavka ruske vojne invazije, piše Forbes.

Plin iz Rusije preko Ukrajine teče prema Slovačkoj (odakle ide dalje u Austriju i Sloveniju), Mađarskoj i Moldaviji. Podaci o fizičkom protoku između ukrajinskog Užgoroda i slovačke točke Velke Kapušany pokazuju da su isporuke plina pale na nulu. Strani mediji također izvještavaju da su isporuke Moldaviji obustavljene, a Mađarskoj smanjene.

Prema Guardianu, ukrajinski Naftogaz gubi oko 800 milijuna dolara (770 milijuna eura) godišnje od tranzitnih naknada, dok Gazprom gubi gotovo pet milijardi eura prihoda od prodaje plina Europi. Godine 2023., Gazprom je zabilježio godišnji gubitak od sedam milijardi dolara zbog pada izvoza plina, što je bio prvi gubitak kompanije u više od 20 godina.

A kakve su posljedice za Europu?

Lani je kroz Ukrajinu prevezeno 14,65 milijardi kubičnih metara plina, što je činilo trećinu ukupnog ruskog plina isporučenog Europi. Iako Gazprom nastavlja isporuke preko turskog toka za Mađarsku, Srbiju i Bugarsku, te isporuke nisu dovoljne da nadoknade zatvaranje ukrajinskog tranzitnog pravca.

Unatoč tome, europske države uvjeravaju javnost da imaju dovoljno zaliha plina za ovu zimu. Međutim, situacija izaziva političke napetosti, poput prijetnje slovačkog premijera Roberta Fica da će prekinuti rezervnu opskrbu električnom energijom Ukrajini ako Kijev ne obnovi sporazum.

Glavni slovački trgovac plinom, SPP, priopćio je da mu je Gazprom obustavio isporuke, ali da će osigurati zamjenske količine plina iz Njemačke i Mađarske, što će povećati troškove prijenosa. Moldavija, koja je već proglasila energetske izvanredne mjere, mogla bi se okrenuti kupnji energije iz Rumunjske, što će biti skuplje.

Gazprom je još prije nekoliko dana najavio da će od 1. siječnja obustaviti isporuke plina Moldaviji zbog neplaćenih obveza. Moldavija je sredinom prosinca proglasila 60-dnevne izvanredne energetske mjere. U slučaju potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, Moldavija će morati energiju nabavljati iz susjedne Rumunjske, što će joj uzrokovati veće troškove.

Zelenski podržava smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu je poručio da je sada “naša zajednička zadaća podržati Moldaviju”. Također je istaknuo potrebu za povećanjem isporuka američkog plina Europi, što je ranije spominjao i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump. “Suradnja i maksimalne ponude partnera učinit će cijene povoljnijima,” napisao je Zelenski. Dodao je da će povećanjem udjela plina od “pravih partnera Europe” ubrzati proces smanjenja energetske ovisnosti o Rusiji.

Značaj ruskog plina za energetsku opskrbu Europe znatno je opao nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Europska komisija tada je usvojila plan za eliminaciju energetske ovisnosti o Rusiji. Za usporedbu, 2021. godine Rusija je isporučila 150 milijardi kubičnih metara plina Europi, dok je 2023. ta količina pala na 43 milijarde kubičnih metara (25 milijardi kroz plinovode i 17,8 milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina).

Austrija i Slovenija spremne?

Austrija, koja je do nedavno bila veliki potrošač Gazpromovog plina, izjavila je da je spremna za prekid isporuka. Isto je potvrdio i slovenski Geoplin. Austrijska energetska agencija E-control priopćila je da nakon zaustavljanja isporuka Gazproma nema razloga za zabrinutost: “Dostupni podaci o protoku plina pokazuju da su trgovci osigurali uvoz drugim rutama. Skladišta plina su također dovoljno puna.”

Iako Europa trenutno ne očekuje značajan nedostatak plina, pitanje je hoće li potez Gazproma dovesti do rasta cijena plina, koje trenutno iznose između 47 i 49 eura po megavatsatu (MWh). Ove su cijene već više nego dvostruko veće u usporedbi s razinama prije energetske krize.

Hoće li rasti cijena plina?

Analitičar Tom Marzec-Manser izjavio je za Guardian da će tržište ostati pod pritiskom, posebno ako siječanj bude hladniji od prosjeka. Cijene bi dodatno mogle porasti zbog veće potrošnje plina za proizvodnju električne energije, osobito ako proizvodnja iz vjetroelektrana bude manja nego što se očekuje.

Prema Bloombergu, europska skladišta plina trenutno su napunjena otprilike 73 posto, ali se prazne brže nego prethodnih godina. Ova razina dosegnuta je mjesec dana ranije nego prošle zime. Iako se očekuje da će zalihe biti dovoljne za ovu zimu, nizak nivo skladišta na kraju sezone mogao bi otežati punjenje skladišta za sljedeću zimu, čime bi se povećao rizik od energetske nesigurnosti u budućnosti.