Regija i oružje: Tko se koliko naoružava i tko kome prodaje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U 2023. godini prihodi 100 najvećih proizvođača oružja na svijetu porasli su na ukupno 632 milijarde američkih dolara odnosno 600 milijardi eura - povećanje od 4,2 posto u odnosu na 2022., piše Deutsche Welle.

Nalaz je to aktualnog izvještaja švedskog Instituta za istraživanje mira (SIPRI), koji analizira poslovne rezultate 100 najvećih kompanija u sektoru naoružanja.

Srbija kupuje duplo više

Prema podacima srbijanskog Ministarstva obrane Srbija je još u 2021. godini izvezla naoružanje u vrijednosti od oko 500 milijuna dolara, bilježeći 30 posto veći rast u odnosu na prethodnu godinu.

Nenad Miloradović, pomoćnik ministra obrane za materijalne resurse, procijenio je vrijednost izdanih dozvola za izvoz srpskog naoružanja i vojne opreme u 2023. godini na više od 1,6 milijardi dolara, odnosno 25 posto više u odnosu na 2022. godinu kada je vrijednost izdanih dozvola bila oko 1,3 milijarde dolara. Dobar dio oružja išao je, prema podacima niza analitičara specijaliziranih za oružje, u Ukrajinu.

Osim što iz godine u godinu sve više oružja izvozi, Srbija za kupnju oružja daje duplo više novca.

Naime, podaci Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira pokazuju da su neke države udvostručile vojne troškove od 2015., a dvije čak i utrostručile. Mađarska je lani imala više nego trostruko veće troškove za vojsku u odnosu prema 2015. godini.

Prošle godine iznosili su 3,88 milijardi dolara, a 2015. godine 1,15 milijardi dolara. Među 10 država koje su najviše povećale vojne troškove je i Srbija, koja je 2023. godine potrošila 1,84 milijarde dolara na vojsku, a 2015. godine 0,9 milijardi dolara.

Milijarde eura u Srbiji

Ove godine Srbija je, prema najavi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u siječnju, za oružje planirala potrošiti 740 milijuna eura. 

Vojska Srbije i njezino ministarstvo, prema planu proračuna za 2025. godinu, imat će na raspolaganju 261,8 milijardi dinara (2,2 milijarde eura), što je 2,53 posto BDP-a. Samo na stavku ''služenje vojnog roka'' Ministarstvo obrane planira potrošiti 86 milijuna eura.

Uvjerljivo najviše novca planira se za kupovinu naoružanja i sredstava za obuku - hranu i odore. Čak 971 milijun eura predviđen je za materijalno-tehnička sredstva raznih namjena. U proračunu nema informacija o tome što se sve nabavlja osim što je precizirana druga rata za 12 borbenih aviona Rafala, procijenjenih na tri milijarde eura, u iznosu nešto većem od 470 milijuna eura.

Dio će potrošiti na 319,6 milijuna eura vrijednu narudžbu izraelskog naoružanja – višecijevnih lansera raketa PULS i dronova Hermes 900.

Ostalo su plaćanja za ranije ugovore, na primer za kineski raketni sistem PVO HQ-17AE, kao i za domaću tehniku - od automatskih pušaka M19 dvostrukog kalibra 6,5 mm i 7,62 mm do samohodnih haubica Nora-B52 kalibra 155 mm i borbenih vozila porodica "Lazar" i "Miloš". 

Tenk iz Njemačke za Hrvatsku

U obnovu vojnog arsenala krenula je i Hrvatska, koja sve više novca izdvaja za obranu. Konkretno, RH je zabilježila blaži rast, od 31,2 posto, odnosno s 0,98 milijardi dolara 2015. na 1,29 milijardi prošle godine.

Nakon borbenih aviona Rafale, protuzračnog sustava Mistral, helikoptera Black Hawk, protuoklopnih vođenih raketa SPIKE i borbenih vozila Patria kreće se i u nabavu topničkog sustava HIMARS. Hrvatska će kupiti najmoćnije oružje koje je hrvatska kopnena vojska uopće imala - višecijevni raketni bacač M142 HIMARS, moćan dalekometni sustav. 

Hrvatska vojska za iznos do 369,77 milijuna eura dobiti osam lansera sa raketama i pratećim vozilima i obukom.

Hrvatska će namjenski za vojnu tehniku i ostale troškove nabavke materijalno-tehničkih sredstava potrošiti više od 245 milijuna eura. Usko definirano za sredstva ratne tehnike planirano je 232,8 milijuna eura, a na prvom mjestu na listi po visini troškova je pokretanje nabavke osnovnog borbenog tenka iz Njemačke.

Iduće godine za tu namjenu bit će potrošeno 144,9 milijuna eura.

Prvo će Njemačka tu svotu dostaviti hrvatskom Ministarstvu obrane u zamjenu za 30 tenkova M-84 i 30 borbenih vozila M-80 koja idu u ukrajinsku vojsku.

Hrvatski planovi

Potom će iz proračuna za 2026. i 2027. godinu Hrvatska platiti Njemačkoj 145,1 odnosno 390,1 milijuna eura za tenkove. Prvih 14 komada Leoparda 2A8 biće u postrojbama 2027. Hrvatska će ove godine platiti više od 248 milijuna eura, a naredne 119 milijuna eura za 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafal, koje Hrvatska plaća od 2022. godine.

Za nabavku turske tehnike i za šest dronova Bayraktar TB2 Hrvatska će u sljedeće dvije godine platiti oko 64 milijuna eura. Oko 44 milijuna eura izdvojit će se za nastavak remonta i uvođenja u naoružanje 67 borbenih vozila M2A2 ODS Bradley. Gotovo 20 milijuna eura koštat će nastavak procesa popune eskadrile od 12 helikoptera UH-60M Black Hawk od kojih četiri lete u Hrvatskoj, a osam će dobiti 2028. godine.

Do 2026. godine u pogonima slavonskobrodskog Đure Đakovića, uz suradnju s englesko-američkom tvrtkom Bae Systems, bit će obnovljeno i modernizirano svih 62 oklopnih borbenih vozila Bradley M2A2 ODS, objavio je pak Večernji list.

To će biti dovoljno za prvu ruku, a u vojnim krugovima smatraju da Hrvatskoj treba još stotinjak takvih Bradleya. MORH u ovoj godini naručuje proizvodnju 30 novih Patrija, koje će po finskoj licenci izgledno proizvesti također Đuro Đaković. Time će se ukupan broj Patrija u HV-u približiti brojci od 200 vozila.

U planu je i pojačavanje postrojbi sa samohodnim artiljerijskim oružjem, pored postojećih 14 njemačkih Panzer Haubica PzH 2000, kalibra 155 mm, planira se nabavka dodatnih.

Velika nabavka

No, pored toga, osim samohodne artiljerije na gusjenicama, vojni stručnjaci smatraju da će Hrvatska nabaviti i mobilnu artiljeriju na kotačima, a tu dolaze u obzir švedski Archer 155 mm, ili francuski Caesar 155 mm.

U krugovima HRZ-a smatraju da će kompletirati eskadrilu Black Hawkova do 2028., možda i prije, te da postoji mogućnost i za nabavku još neke vrste helikoptera kojih se rješavaju Amerikanci.

U vojnim krugovima smatraju da HRZ treba nabaviti i “pravi” borbeni helikopter, teško da će to biti američki Apache, koji je izuzetno skup, ali bi trebalo krenuti stopama češkog ratnog zrakoplovstva koje je nabavilo malo rabljene američke Bell AH-1Z Viper.

Hrvatska vlada uskoro će donijeti odluku o još jednoj velikoj vojnoj nabavci. Tiče se to napokon i Hrvatske ratne mornarice (HRM). To će biti višenamjenska korveta, objavio je Večernji list. Hrvatska i izvozi oružje. Tako je 2021. godine izvezla oružja i vojne opreme u vrijednosti od 151 milijun eura.

Od tada karlovački HS Produkt još je proširio tržište i danas predstavlja najvećeg izvoznika oružja u Hrvatskoj, s godišnjim izvozom koji se kreće između 80 i 120 milijuna eura. Njihovi proizvodi, poput pištolja HS 2000 i jurišne puške VHS-1 i VHS-2, našli su svoj put do kupaca diljem svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države, Irak, i Togo.

Streljivo iz BiH

Slovenija je za vojne projekte odredila oko 305 milijuna eura. Najveći pojedinačni program je nabavka borbenih vozila Bokser za koje je u 2025. godini izdvojeno gotovo 165 milijuna eura.

Slovenija je 2023. godine za 200 milijuna eura naručila dvije baterije raketnog sustava PVO IRIS-T SLM i iduće godine će platiti nešto više od 36 milijuna eura od tog iznosa.

Bosna i Hercegovina izdvaja svega 0,9 posto BDP-a za obranu. Oko 200 milijuna eura. istodobno je u 2023. godini bh izvoz oružja i streljiva iznosio 163 milijuna eura, što je povećanje od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Bh streljivo, uključujući rakete i granate, izvozi u cijelom svijetu, od SAD-a do Bliskog istoka i zemalja EU. Prema podacima koje je Dnevni avaz dobio iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ukupan izvoz naoružanja i municije u prvih deset mjeseci ove godine dostigao je rekordnih 146 milijuna eura.

Najveći prihod ostvaren je izvozom 5,669.131 kilograma granata, bombi, mina, raketa i slične vojne municije i njihovih dijelova, te municije u patronama, kao i ostale municije i projektila i njihovih dijelova, uključujući sačmu i čepove za patrone.

''Ovome je najviše doprinijela Vlada FBiH koja je odlučila da dividendu koja joj pripada kao vlasniku tvornica ne uzima sebi, već ih je ostavila njima da ulažu u modernizaciju. To je velika stvar i velika stimulacija. Ovdje mislim na osam tvornica koje se nalaze u holdingu vojne industrije FBiH. Osim tog holdinga, u Federaciji postoji desetak firmi koje rade u vojnoj industriji'', objasnio je vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.

Amerika najveći kupac

Prema njegovim riječima, tvornice vojne industrije imaju velike izvozne ambicije.

''Što se tiče Republike Srpske, jedino Tehnički remont Bratunac radi na osnovu licence iz Srbije, i to borbena vozila, i on je uspješan, dok ostali nisu toliko prisutni, ni što se tiče prihodovne, ni izvozne sfere. Ima nekih nagovještaja da će Srbija pomagati Republici Srpskoj u stvaranju novih proizvodnih pogona u namjenskoj industriji. Ova industrija može uticati da se oporavi ekonomija, ali i privreda BiH jer ona ima velike mogućnosti, koje vidimo da Federacija BiH već koristi'', naglasio je Kozar za Nezavisne novine.

Uvjerljivo najveći kupac bosanskohercegovačkog naoružanja i streljiva su SAD, zatim Saudijska Arabija, Slovačka, Češka, Srbija, Bugarska i Irak.