Jednokratna pomoć
1260 KM proračunskim korisnicima: Ostali prepušteni na milost i nemilost poslodavcima
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Denis Hadžović predsjednik Centra za sigurnosne studije pozvao je Vladu FBiH da jednako tretira sve građane ove zemlje i da sustavno i pragmatično pristupa svakom rješenju koje može dodatno usložiti ionako tešku situaciju u BiH.
Smatra da Vlada FBiH odlukom da isplati jednokratnu novčanu pomoć do 1260 KM proračunskim korisnicima, pokazuje da nema identičan stav prema svim radnicima Federacije. Ističe kako su ovakvim odlukama osobe koje rade u realnom sektoru prepuštene na milost i nemilost svojih poslodavaca.
Što s ostalim radnicima?
''S obzirom na inflaciju i rast troškova u svim sferama života, možemo razumjeti dodjelu sredstava proračunskim korisnicima Federacije, ali je isto tako neophodno voditi računa i o ostalim građanima BiH, kao i o službenicima državnih institucija koji ovakva primanja mogu samo zamišljati i za koje se nitko pretjerano ne brine'', kazao je Hadžović.
Vlada Federacije BiH prije desetak dana je na prijedlog Federalnog ministarstva financija donijela uredbu kojom se, zbog inflatornog rasta cijena, uređuje pravo na isplatu pomoći od strane poslodavca u maksimalnom iznosu 2.250 KM.
Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2.520 KM ili u iznosu koji je manji od navedenog. Pomoć se može isplatiti u razdoblju od dana stupanja na snagu ove uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja, a to je 30. lipnja naredne godine.
Sukladno tomu, Vlada FBiH je u četvrtak donijela odluku kojom će svi oni koji primaju plaću iz budžeta FBiH dobiti jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 1.260 KM. Iz ove odluke isključila je izabrane dužnosnike i nositelje izvršnih funkcija, što Hadžović posebno pozdravlja.
Inače, ovo je druga godina zaredom da Vlada FBiH isplaćuje novac proračunskim korisnicima. Prethodne godine je ta pomoć iznosila 1.080 KM.
No Hadžović je upozorio i na visinu plaća državni službenika, rekavši kako službenici na državnoj razini imaju za 20 do 30 posto niže plaće u odnosnu na niže razine.
''Već duže vremena svi građani BiH svjedoče kontinuiranom urušavanju državnih institucija zarad jačanja entitetskih i kantonalnih. Najsvježiji primjer toga je i teška borba oko državnog proračuna za narednu godinu, gdje se čak predlaže njegovo smanjenje unatoč inflaciji i povećanju prihoda UNO od 7 posto. Svako slabljenje institucija na državno razini će neminovno dovesti do narušavanja sigurnosti u BiH'', objasnio je.
Kratkoročno rješenje
Admir Čavalić, ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, ranije je za Bljesak kazao kako je to kratkoročno rješenje koje se može tumačiti i kao politički potez uoči izborne godine. Istaknuo je kako bi bilo bolje da su izvršene minorne intervencije na dva zakona što bi omogućilo veće plaće.
''Dobro je da postoje takve mjere, ali da bi bilo još bolje da smo to riješili kroz temporalne izmjene zakona, da 400 KM višu plaću osiguramo sve dok se ne usvoje fiskalne reforme. Još bolje bi svakako bilo da smo izmijenili dva fiskalna zakona i spustili zbirnu stopu doprinosa na ispod 30 posto pa da imamo institucionalno i dugoročno rješenje'', kazao je Čavalić za Bljesak.
Smatra da se ovom uredbom Vlada FBiH priznaje da neće izvršiti ranije obećanje u vezi minimalne plaće od 1.000 KM (siječanj 2024.), odnosno da neće rasteretiti gospodstvo spuštanjem zbirne stope doprinosa.
Vlast(elu) nebriga
Kad je riječ o prijedlozima za povećanje minimalne plaće i Hadžović smatra da je ''po tom pitanju vlast(ela) pokazala nebrigu''.
''Iako su prethodnih mjeseci pljuštala brojna priopćenja i obećanja kako će minimalna plaća od siječnja 2024. biti 1000 KM. Niti će plaća od siječnja 2024. biti 1000 KM niti je vlast(ela) ovakvom odlukom pokazala neku posebnu brigu za to'', istaknuo je.
I u Udruženju poslodavaca Federacije BiH bi zadovoljniji bili da se povećanje plaća radnicima do 400 KM, s minimalnom uplatom poreza i doprinosa, realiziralo tijekom ove godine.
''Očekujemo da što prije Vlada FBiH predloži, a Parlament FBiH usvoji zakone o doprinosima i porezu na dohodak, koji će značajno smanjiti opterećenja na plaće, kako bismo od sredine naredne godine imali značajno rasterećenje cijene rada'', kazali su ranije.
