BH. ekonomisti pisali MMF-u: Vlast u BiH do sada nije ispunjavala obećanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Grupa ekonomista iz Bosne i Hercegovine uputili su pismo prema MMF-u, uredu u Sarajevu, a vezano za novi kreditni aranžman koji traže vlasti u BiH.

Potpisnici pisma su prof.dr. Svetlana Cenić, dr. Draško Aćimović, Zoran Pavlović, dipl. oecc. mr. sc. Admir Čavalić, mr. sc. Faruk Hadžića upućeno je Andrewu Jewellu, rezidentnom predstavniku za BiH Međunarodnog monetarnog fonda.

U nastavku pismo bh. ekonomista vam donosimo u cijelosti:

Poštovani gosp. Jewell,

Obraćamo Vam se kao grupa ekonomista, koja je duboko zabrinuta najavama vlasti u Bosni i Hercegovini vezano za pokretanje pregovora oko dobivanja novog kredita od MMF-a, prema najavama vrijednog 1,5 milijardi KM.

Kao progresivni dio struke, na početku pandemije COVID-a, upozoravali smo da nam slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju gospodarstva i gospodarskog sustava, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme, koje mogu dovesti do oporavka naše ekonomije.

Ipak, iz dosadašnjeg iskustva u suradnji s MMF-om, uključujući i posljednje odobrenih 330 milijuna eura putem Instrumenta za brzo financiranje, vidimo da se dobiveni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi, gdje se vlast čak nije odrekla nepotrebnih izdataka poput onih za nabavke službenih automobila.

Stoga, želimo Vas zamoliti i kao građani i kao grupa ekonomista, da prilikom pregovora oko zaključenja novog kreditnog aranžmana, uzmete u obzir činjenicu dosadašnjih neispunjenih obećanja predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uvjeti i namjena utroška sredstava.

Naglašavamo da podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim razinama vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, s konkretnim idejama i projektima, gdje bi se novac usmjerio precizno za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, ukidanja taksi za osnivanje pravnih osoba, digitalizacije javnog sektora, restrukturiranja poslovanja javnih komunalnih poduzeća, unapređenja zdravstvenog sektora, te aktivnosti koje će dovesti do transparentnijeg rada institucija, kontrole zaduživanja javnih i državnih poduzeća i generalno nabavki u javnom sektoru, a ne u tekuću budžetsku potrošnju i financiranje preglomazne i neefikasne administracije.

Stabilnost zdravstvenog sektora, kao i PIO sustava, od krucijalne je važnosti i njihovo funkcioniranja ne smije biti dovedeno u pitanje.

Podsjetimo, ranije je MMF za N1 potvrdio informaciju da su uveliko počeli pregovori sa bh. vlastima o novom kreditu.

Riječ je o jednom od najvećih zaduženja, u iznosu od milijardu i po maraka.

Time će se znatno uvećati vanjski dug zemlje, a veliki dio javnosti očekuje da će i taj novac biti potrošen na krpljenje budžetskih rupa i kupovinu socijalnog mira pred iduće izbore.