Pitanje života i smrti: BiH sprema novo zaduženje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zatražilo je od Međunarodnog monetarnog fonda 1,5 milijardi maraka. BHRT je objavila kako su pregovori tek počeli i da još nema usuglašenih stavova MMF-a i bh. dužnosnika.

''Potencijalno novo zaduženje Bosne i Hercegovine od milijardu i petsto milijuna konvertibilnih maraka Vijeće ministara pravda pandemijom koronavirusa. Još nisu utvrđeni uvjeti za dobivanje novca'', potvrđeno je za BHRT u MMF-u.

No, ekonomisti upozoravaju da novo zaduženje predstavlja opasnost po sve građane Bosne i Hercegovine.

Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini, kaže kako su vlasti zatražile EFF (Fond za proširene aranžmane) u vrijednosti od 750 milijuna eura.

''Uvjeti koji se vežu za dobivanje novca još uvijek nisu finalizirani'', rekao je.

Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija nije bio dostupan za detalje ovih pregovora, ali iz Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine tvrde kako BiH ima održivi dug sve dok je ispod 60 posto od BDP-a. Stručnjaci se tome protive.

Draško Aćimović, ekonomski stručnjak, navodi kako se zemlje u razvoju, poput Bosne i Hercegovine, mogu zadužiti maksimalno do 35-40 posto od svog BDP-a.

''Mi smo trenutno u toj skali i nalazimo se već u prezaduženosti jer nemamo gospodarstvo'', rekao je Aćimović.

S milijardu i pol Bosna i Hercegovina bi dosegla skoro 50 posto zaduženosti od BDP-a.

''Ovo je pitanje života i smrti za građane Bosne i Hercegovine. Ne treba im dozvoliti da to urade. Neka smanje svoje troškove, neka smanje svoje plaće, neka zaustave kriminal i korupciju. I bit će dovoljno novca unutar BiH da se ispune reforme i s ispunjenim reformama da se onda zadužujemo'', rekao je.

Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak, smatra, iako bh. političari pokušavaju naći nova sredstva za pomoć, ne planiraju smanjiti svoje plaće koje su od tri do pet puta veće od prosječnih.

''Ne planiraju rasprodati silne vozne parkove među kojima se nalazi i nekoliko helikoptera. Zaduženje je najlakše rješenje. Smatram da, s jedne strane, ovako glomazan javni aparat, koji je uglavnom okupiran ljudima koji su vezani za partiju, stranke ili rodbinske veze, a koji objektivno ne daje dobar rezultat … bilo bi idealno da ne dobijemo kredit jer onda bi se stvarno počeli brinuti za ekonomiju'', rekao je.

Admir Čavalić smatra da bilo kakvo dodatno zaduživanje kod Međunarodnog monetarnog fonda nema smisla ukoliko se ne provedu nužno potrebne strukturalne reforme koje se prije svega tiču rekonstrukcije fiskalnog sustava, digitalizaciju, odnosno digitalne transformacije naše ekonomije i posebno rekonstrukcije velikih socijalnih sustava, naročito rekonstrukcije zdravstvenog sustava koji je sada pod teškim pritiskom uslijed postojeće COVID krize.

Ekonomisti su, navodi BHRT, suglasni da, kada bi došlo do reformi javnih nabavki koje su, navode, detektirane kao izvor kriminala i korupcije, moglo bi se uštediti dovoljno novca za provedbu ostalih reformi, nakon čega bi zaduženja bila itekako prihvatljiva.