BiH - Zemlja bijede u kojoj je i hrana postala luksuz

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prosjek plaće u mojoj firmi je 500 KM. Od toga poplaćam obaveze, kupim lijekove, a za hranu me ne pitajte.

Ovo je odgovor Vahida Šehića, radnika jablaničkog „Granita“, na pitanje šta može sa svojom plaćom. Šehić je jedan od većine bh. građana koji više-manje isto žive.

Sretni i s prosjekom

Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH odnedavno je ponovo počeo s objavom sindikalne potrošačke korpe. Ona je za veljaču iznosila 2.019,18 KM. Uz prosječnu plaću od 914 KM u FBiH, vidljivo je da više ni dvije plaće ne mogu pokriti osnovne troškove života, i to pod uvjetom da u obitelji dvoje radi i sretni su da imaju i taj prosjek, prenosi Avaz.

Ista je situacija u RS. Sindikalna potrošačka korpa, koju redovno objavljuje Savez sindikata RS, za siječanj je iznosila nešto manja nego u FBiH, 1.893,84 KM, ali je i prosječna plaća niža, 887 KM, tako da dođe na isto. Korpa neumoljivo raste, a plaće stagniraju.

''Mali broj ljudi može priuštiti život dostojan čovjeka. Zato je opravdana inicijativa Sindikata da se što prije poveća najniža cijena rada, jer ispod 1.000 KM se ne može živjeti'', ističe Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, upozorila je da je apsolutno ponižavajuće što ljudi u realnom sektoru rade za 570, 600, 630 KM.

''Ne postoji nijedna grana, djelatnost koja može svojom plaćom da ispuni tu potrošačku korpu'', dodala je Mišić.

Umirovljenici i nezaposleni

Da bi se pokrila potrošačka korpa, potrebno je, u najmanju ruku, da jedno u četveročlanoj obitelji radi u državnoj službi, a drugo da ima prosječnu plaću.

No, većina građana daleko je od toga. Do potrošačke korpe zasigurno ne mogu dobaciti umirovljenici, a ni onih 435.266 nezaposlenih u našoj zemlji, kao ni 400.000 zaposlenih u realnom sektoru koji, kako kaže ekonomist Faruk Hadžić, rade za 600 KM. Trgovci, građevinari i brojni drugi svojom plaćom ne mogu pokriti ni stavku „prehrana“ iz potrošačke korpe.

Mnogima nije više samo odmor postao misaona imenica, a izlazak luksuz. Luksuz je, očito, postala i hrana.

''Za svoju plaću mogu platiti račune, kupim najosnovnije u kuću i ako slučajno šta ostane, razvlačim. Moja plaća je obična crkavica od 520 KM'',  kaže jedna prodavačica iz Sarajeva za Avaz.