Hitno se ne radi: BiH još uvijek nema jedinstven ekonomski prostor

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH ni 22 godine nakon rata nije uspostavila jedinstveni ekonomski prostor (JEP), iako smo više puta upozoreni da bez toga nema šanse da zemlja postane članica EU.

Iako se o neophodnosti hitnog uspostavljanja jedinstvenog ekonomskog prostora priča godinama, do sada  je urađeno vrlo malo da se te aktivnosti provedu u praksi, a o toj temi se u javnosti ne govori dovoljno.

U odgovoru na upitnik Europske komisije organi BiH su priznali da u BiH ni dan-danas nema jedinstvenog ekonomskog prostora. Na konkretno 13. pitanje u poglavlju o ekonomskim kriterijima što je BiH uradila na uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog prostora odgovoreno je da je BiH "u ranoj fazi" funkcionalne tržišne ekonomije, s navođenjem brojnih primjera gdje taj napredak nedostaje., pišu Nezavisne novine.

U Izaslanstvu EU su nam rekli da je jedinstveni ekonomski prostor teritorija bez unutrašnjih granica ili drugih regulatornih prepreka slobodnom kretanju robe i usluga.

Također, iziskuje i koordinaciju različitih fiskalnih i socijalnih politika. "Jedinstveni ekonomski prostor unutar jedne zemlje se može izgraditi usklađivanjem složenih i često kontradiktornih zakona ili regulatornih okvira između različitih nadležnosti. To uključuje rješavanje problema nedostatka unutarnje koordinacije između svih nivoa vlasti", naveli su oni.

Primjera radi, navode postojanje dvostrukih licenci kao i administrativne prepreke u različitim dijelovima zemlje. To, na primjer, znači da investitor može dobiti dozvole i potvrde u jednom dijelu zemlje, ali onda kad ode u neki drugi dio, te potvrde i dozvole ne važe.

"Neusklađenosti između zakona i propisa na svim nivoima vlasti također predstavljaju problem. Ovo je razlog zašto je EU u više navrata pozvala vlasti u BiH da dogovore koordinisano usklađivanje zakonodavstava na različitim nivoima upravljanja sa zakonodavstvom EU, jer u protivnom postoji rizik od stvaranja prepreka jedinstvenom ekonomskom prostoru u zemlji", zaključili su oni.

Saša Grabovac, izvršni direktor SWOT-a, ističe da je jedinstveni ekonomski prostor važan za ekonomiju, ali da se mora voditi računa o nadležnostima i ustavnoj strukturi BiH.

"Na tome se već ozbiljno radi i optimista sam da će to biti riješeno tako da se gospodarstvenicima olakša poslovanje i da se izbjegnu sve nepotrebne i komplicirane procedure", rekao je on.

Podsjećamo i da je visoki predstavnik Valentin Inzko nakon svog dolaska u BiH više puta isticao da je nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora prepreka za BiH da postane članica EU. Tako je, recimo, prije devet godina još u ulozi specijalnog predstavnika EU za BiH rekao da je nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora glavni krivac za siromaštvo i ekonomsko nazadovanje zemlje.

Nedostatak jedinstvenog ekonomskog prostora je jedna i od najvažnijih primjedaba u svim do sada objavljenim izvještajima Europske komisije o napretku BiH. Samo, primjera radi, u izvještaju o napretku iz 2012. godine EU je upozorila da nema nikakvog napretka u uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. I u zadnjem objavljenom izvještaju, onom iz 2016. godine, ističe se da nema napretka:

"BiH je djelomično pripremljena za uspostavljanje slobodnog kretanja kapitala. Nema napretka u toj oblasti. Potrebno je dalje usklađivanje s pravnom stečevinom EU kako bi bio stvoren jedinstveni ekonomski prostor", navedeno je u izvještaju.

Nedostatak jedinstvenog ekonomskog prostora je glavna primjedba i stranih investitora. Oni su nedavno Reutersu u okviru Savjeta za strana ulaganja u BiH, koji čini 50 najvećih stranih ulagača u BiH sa investicijama od oko devet milijardi maraka, izjavili da samo stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora može spriječiti odlazak stranih investitora.

Veleposlanstvo SAD u BiH je prošle godine za site export.gov napisala da je nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH poteškoća za američke kompanije koje žele poslovati na teritoriji cijele zemlje.

"Povijesno gledano, američke investicije u BiH su niske prvenstveno zbog izazovne poslovne klime u zemlji i nedostatku prilika za investicije", naveli su oni.