Izgradnja autoputeva bitno utječe na sustav upravljanja javnim financijama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izgradnja autoputeva je projekt koji bitno utječe na poziciju zaduženosti i sistem upravljanja javnim financijama. Kako bi se izbjeglo prezaduživanje i dovođenje BiH u poziciju financijske nestabilnosti, potrebno je pripremiti detaljnu strategiju i plan zaduživanja i upravljanja javnim dugom za izgradnju autocesta za koridor 5-C, jedna je od preporuka iz studije koju je danas u Sarajevu predstavio Centar za zastupanje građanskih interesa (Fondacija CPI). 

Predstavljajući glavne nalaze studije u kojoj je analiziran utjecaj izgradnje autoputeva u BiH na sistem upravljanja javnim financijama, dugom i zaštitom okoliša, Aleksandra Banović iz Fondacije CPI je podsjetila da primarni planirani putni pravac obuhvata izgradnju koridora 5-C, te da dužina ogranka tog koridora kroz BiH iznosi 337 kilometara. 

- Planirani završetak radova je bio do 2012. godine, ali je do danas izgrađeno svega 108 kilometara, od ukupno planiranih 337. U Republici Srpskoj dosad je izgrađeno 106 kilometara autoputa. Županijske vlade i poduzeća za izgradnju cestovne infrastrukture u narednom razdoblju planiraju uložiti značajna sredstva i u izgradnju brzih cesta koje bi povezivale srednju Bosnu sa koridorom 5-C, Orašje na sjeveru sa Tuzlom, te nastavak izgradnje autoputa prema Prijedoru, Bijeljini i drugo. Osim toga, u tijeku su aktivnosti na projektiranju ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd, kao i novog putnog pravca kojie bi Sarajevo povezao sa Goraždem - kazala je Banović. 

Svi ovi projekti, naglasila je, bitno utiču na sustav upravljanja javnim financijama u BiH. Osim u nekoliko izuzetaka (kada se ceste planiraju financirati iz dobiti javnih poduzeća), gotovo svi putni pravci se financiraju kreditnim zaduženjima. 

-Najveći dio novih zaduženja BiH usmjerava u infrastukturu (59 posto). U 2018. BiH je investirala 4,2 milijarde KM u infrastrukturu, te dodatnih 1,9 milijardi za podršku javnog sektora i jednu milijardu za gospodarske djelatnosti. Podaci o javnom dugu pokazuju da dolazi do povećanja izdvajanja sredstava za servisiranje vanjskog duga BiH. U proteklih deset godina iznos potreban za servisiranje vanjskog duga se povećao za gotovo četiri puta – kazala je Banović, dodajući da službene analize pozicije zaduženosti BiH prikazuju stanje optimistično, najčešće se referirajući na nisku zaduženost BiH u odnosu na zemlje u regiji. 

Prema nalazima studije, postoji značajan iznos sredstava koji je ugovoren (2,7 milijardi KM) za izgradnju autoputeva, ali se sredstva ne koriste i na njih se plaćaju značajni troškovi (commitment fee). 

Projekcija rasta broja stanovnika, kao i sadašnja frekvencija prometa u predstudiji izvodljivosti  za izgradnju trase koridora 5-C  kroz BiH daleko su ispod onih projeciranih studijom. Projecirani broj stanovnika, dodala je Banović, u odnosu na podatke popisa iz 2013. precijenjen je za 20 posto, a odstupanja od projekcije  će se i dalje povećavati zbog značajnog odliva stanovništva iz BiH.   

 - Dva osnovna parametra za planiranje i upravljanje autoputevima i putnom infrastrukturom uopšte su frekvencija prometa i cijena po kojoj određene kategorije koriste puteve - istakla je Banović. 

Nakon prezentacije ova studija Fondacije CPI, kako je istaknuto, ulazi u fazu propitivanja u kontekstu efekata investicija, a izrađena je u okviru projketa Balkan Monitoring Public Finances.