Kako su javne nabavke u BiH izgubile smisao...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Javne nabavke jedan su od prioritetnih zadataka koje Bosna i Hercegovina mora urediti u procesu europskih integracija. Poenta direktive Europske komisije o ovom pitanju je puna trans-parentnost tokom ciklusa javnih nabavki: plan – postupak – realizacija. To je oblast u kojoj se godišnje zbog korupcije gube milijuni maraka, podaci su nevladinog sektora u BiH.

Jedan od najeklatantnijih primjera netransparentnih javnih nabavki u BiH je nabavka respiratora uslijed pandemije koronavirusa, koji i dan danas stoje u skladištu jedne firme. Dva puta propada tender za montiranje. Nitko neće da se bavi respiratorima koji su predmet Tužiteljstva  BiH.

Izmjene Zakona o javnim nabavkama su 7. obaveza od 14 prioriteta Europske komisije.

Ured za reviziju institucija BiH godinama uočava nedostatke i nepravilnosti u javnim nabavkama:

Revizori u 2019. primjećuju:

Neblagovremeno pokretanje procedura, produžavanje ugovora čime se narušava smisao javnih nabavki. Određeni dobavljači se dovode u povoljniji položaj. Neprecizno je sačinjavanje tenderske dokumentacije, uočena je stalna zastupljenost istih dobavljača. Ograničeni su kvalifikacioni kriteriji, nije uspostavljen sistem praćenja realizacije ugovora. Agencija je podnijela 25 krivičnih prijava, ured za razmatranje žalbi šest.

Usprkos svemu, političke volje da se Zakon izmijeni nema


''Okupili smo sve sudionike koji su uključeni u donošenja zakona. Gdje nam je već tada rečeno da su prekršeni poslovnici i da mišljenje na nacrt zakona koje je agencija za javne nabavke dostavila u roku kasni'', kaže za BHRT Selma Aščerić, javnarasprava.ba

Transparency International je sudjelovao u radu Radne grupe koju je Vijeća ministara formiralo 2017. o izmjeni Zakona, kao odgovor na direktivu Europske unije, s obzirom na stanje korupcije u BiH. Kreirali su kazneni dio u prijedlogu kao pomoć pravosuđu, koje, kako kažu, godinama ima izgovore da su javne nabavke složene i da nemaju dovoljno kapaciteta da se bore sa tim predmetima.

''Načinili smo taj model koji jasno opisuje što je to kazneno djelo i kakve su sankcije, a one moraju biti stroge , rigorozne i moraju u njima postojati odnos odgovornosti javnog sektora sa jedne strane i poslovnog odnosno privatnog sektora sa druge strane'', Aleksandra Martinović, Transparency International BiH.

Kriza tijekom pandemije koronavirusa je, dodaje, naglasila sve manjkavosti sistema.

''U Službenom glasniku BiH u istom danu objavljuju dvije potpuno različite odluke: novog direktor Agencije za javne nabavke, pa imamo skoro paralelna proces izbora novih članova ureda za razmatranje žalbi koja je političkim partijama veoma važna jer ona postaje neka posljednja vrta bastiona njihove odbrane, političkog plijena koji stječu putem javnih nabavki'', dodaje Martinović.

U parlamentarnoj proceduri je Zakon o javnim nabavkama koji predlaže Klub DF-a. O njemu će zastupnici raspravljati na narednoj sjednici. S obzirom na njihove stavove o njemu sa prošle sjednice, male su šanse da taj prijedlog dobije podršku.

I u najrazvijenijim zemljama na javne nabavke se troši od 15 do 30 procenata BDP-a. Korupcija iznosi 20 posto. Onda je vrlo jasno kakva je situacija u BiH gdje su javne nabavke najpogodniji teren za plijen političkih stranaka, podsjećaju u Transparency Internatiuonalu.