Lokalne vlasti zbog izbora više trošile na javne nabavke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Općinske i gradske vlasti su u izbornoj godini trošile više novca na radove u svojim lokalnim zajednicama iako su zbog pandemije njihovi budžeti smanjeni. Postupke javnih nabavki su prilagođavali ponuđačima koji te radove mogu brzo završiti.

Sarajevska Općina Centar je tijekom ove godine izdvojila skoro milijun maraka više na radove nego što je to bio slučaj prošle godine.

Tko može brzo?

Grupa nevladinih organizacija iz inicijative „Da javne nabavke postanu javne“ koje prate provođenje javnih nabavki u BiH otkrila je da javne nabavke koje je Općina Centar raspisala pred Lokalne izbore pogoduju ponuđačima koji brzo mogu završiti radove.

U 15 javnih nabavki iz kolovoza, rujna i listopada kriterij za dodjelu ugovora nije bio najniža cijena. Općina je propisala da će osim cijene vrednovati i rok u kojem ponuđač može završiti traženi posao. Tako su na ovim tenderima mogle pobijediti firme koje skuplje naplaćuju svoje radove, ali jamče da će ih brzo završiti.

Ovakve javne nabavke obično se provode u izbornim godinama. Vlasti su tada spremne potrošiti više novca kako bi projekti koje financiraju iz proračuna bili okončani do izbora. Te projekte političari nerijetko koriste za svoju promociju u predizbornim kampanjama.

Ove godine javni proračuni imaju manje novca zbog pandemije izazvane koronavirusom, ali usprkos tome lokalne vlasti nisu manje trošile na javne nabavke.

Dvije milijarde

Inicijativa „Da javne nabavke postanu javne“ je tokom 2020. godine pratila postupke nabavki koje su provodile 103 institucije i javna poduzeća vrijedne oko dvije milijarde KM.

Analiza inicijative pokazuje da je u ovoj godini znatno više novca izdvajano za nabavke radova - 43 institucije i javna poduzeća izdvojili su 100 milijuna KM više nego prethodne godine. Najviše je izdvajano na lokalnoj razini.

Gradske vlasti u Doboju, Trebinju i Banja Luci su se kroz postupke javnih nabavki zaduživale. Usprkos tome na nabavkama radova nisu štedjele. Za radove su izdvojile čak 26,5 milijuna maraka više nego prošle godine.

Sustav podložan korupciji

Javne nabavke predstavljaju sve kupovine roba, radova i usluga koje vrše vlade, institucije, ustanove i javna poduzeća. Javnim novcem trebaju osigurati što bolje usluge građanima i gospodarstvu kao što su bolja zdravstvena zaštita, obrazovanje i infrastruktura.

Kroz javne nabavke u BiH godišnje se potroši do tri milijarde maraka, a najveća potrošnja je u izbornim godinama. Međutim, sustav javnih nabavki u BiH je podložan korupciji. Tome doprinosi nedostatak informacije koje institucije i poduzeća objavljuju i netransparentni postupci koje provode.

Istraživanja nevladinih organizacija i medija pokazuju da je tijekom ove godine povećan broj pregovaračkih postupaka u kojima nisu objavljena obavještena o provođenju javnih nabavki. U ovim postupcima institucije i poduzeća su pregovarali s ponuđačima koje su sami izabrali, dok drugi nisu imali priliku sudjelovati.

Iz godine u godinu povjerenje ponuđača u sustavu javnih nabavki je sve manji. Jedno od istraživanja koje su provodile nevladine organizacije u BiH je pokazalo da čak 88 ispitanih ponuđača smatra da je korupcija u velikoj mjeri prisutna u javnim nabavkama te da je razvijena praksa favoriziranja pojedinih ponuđača.

Šteta je veća

Njihove stavove potvrđuju i brojni primjeri javnih nabavki iz ove godine. Među njima su i nabavke auta za Graničnu policiju BiH, Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona i Vodovod a.d. Prijedor. Ove institucije su u svojim tenderima navele specifikacije koje ukazuju da žele kupiti auto samo jednog proizvođača ili točno određen model.

Javne institucije koje provode nabavke nerijetko ovo čine – tendere prilagođavaju ponuđačima s kojima žele dogovoriti neki posao. Zbog toga se u tenderima mogu pronaći kataloški opisi proizvoda ili uvjeti koje može ispuniti samo jedna firma na tržištu.

Ovakve nabavke su diskriminirajuće jer onemogućavaju drugim ponuđače da sudjeluju. Međutim, šteta je mnogo veća – manjak konkurencije dovodi do rasipanja javnog novca i ne osigurava kupovinu najboljih roba, radova i usluga. 

Novi zakon o javnim nabavkama na čekanju

Sustav javnih nabavki trebao bi se poboljšati donošenjem novog zakona o javnim nabavkama, ali na njegovo usvajanje se čeka već tri godine. Postojeći Zakon o javnim nabavkama usvojen je 2014. godine, ali nije usklađen sa svim direktivama Europske unije.

Za primjenu Zakona zaduženi su Agencija za javne nabavke (AJN) i Ured za razmatranje žalbi (URŽ). Praksa je pokazala da obje institucije trebaju poboljšanja. Zadatak AJN je da prati i nadzire postupke javnih nabavki, ali ova institucija nema dovoljno kapaciteta za taj posao. S druge strane, URŽ je zadužen da rješava žalbe ponuđača, ali njegov rad se pokazao problematičnim zbog zauzimanja različitih stavova u sličnim slučajevima.

Obje institucije suočavaju se i s problemima u rukovodstvu. Sredinom  godine smijenjen je direktor AJN, a novi još uvijek nije izabran. Izbora članova URŽ-a je predmet stalnih kritika zbog sumnje da se u ovu instituciju postavljaju politički podobni kadrovi.

Novi zakon trebao bi spriječiti zloupotrebe i korupciju, ali i propisati kažnjavanje odgovornih osoba u javnim institucijama koje se bave postupcima nabavki.

Europska komisija traži promjene

Na usvajanju novog zakona insistira i Europska komisija. Usprkos preporukama Komisije bh. vlasti malo rade na unapređenju sistema javnih nabavki.

Osim usvajanja novog zakona, Europska komisija ističe kako je potrebno da BiH povuče odluku o preferencijalnom tretmanu koji domaći ponuđači imaju prilikom dodjele javnih ugovora. Vijeće ministara BiH je u svibnju 2020. godine odlučilo da će preferencijalni tretman važiti do kraja ove godine iako je ova odredba trebala biti ukinuta početkom šestog mjeseca.

Pored toga, Europska komisija smatra i da je potrebno ojačati administrativne kapacitete AJN i URŽ-a, a proces nabavki učiniti transparentnijim.

''Agencija za javne nabavke (AJN) Bosne i Hercegovine je tijelo koje je ovlašteno da pokreće, provodi i nadzire reformu javnih nabavki u svim sektorima. Njeni administrativni kapaciteti su nedovoljni. Svaki ugovorni organ treba da ima osoblje koje raspolaže relevantnim vještinama i stručnošću'', navodi se u izvještaju Evropske komisije za 2020. godinu.

NVO i mediji rade posao institucija

Dok institucije čekaju usvajanje novog zakona i unapređenje kapaciteta, nevladine organizacije i mediji su preuzeli ulogu monitoringa javnih nabavki otkrivajući brojne zloupotrebe.

Istraživanja medija dokazuju da su javne nabavke u BiH neefikasne, neekonomične i netransparentne. Unosne javne poslove dobivaju firme bliske vlastima, dok direktori institucija nabavke povjeravaju svojim prijateljima i stranačkim kolegama. Zbog očiglednog favoriziranja određenih ponuđača drugi i ne konkuriraju na javne poslove jer unaprijed znaju da posao neće dobiti.

Mediji su imali važnu ulogu i u nadzoru javnih nabavki tokom pandemije otkrivajući brojne zloupotrebe poput: nabavke 100 respiratora koju je Vlada Federacije BiH povjerila poljoprivrednom gazdinstvu, nabavke testova od firme koja se bavi restauracijom namještaja te izgradnje izolatorija u Srebreniku koji je povjeren firmi gradskog vijećnika.

Svojim istraživanjima ukazivali su i na probleme sa kojima se suočavaju zdravstvene ustanove i pacijenti. Na osnovu medijskih priča pravosudne institucije su pokrenule brojne istrage.

Istraživanja nevladinih organizacija pokazuju da se Zakon o javnim nabavkama krši u svim fazama postupka. Ipak, istraživanja organizacija su uticala na rad javnih institucija. Nakon njihovih upozorenja institucije su počele objavljivati više informacija o javnim nabavkama, a neke su čak i poništile sporne postupke nabavki.

Tijekom pandemije javne nabavke su provođene po hitnim procedurama i bez znanja javnosti. Pojedine vlade i institucije iskoristile su krizu kako bi izbjegle poštivanje Zakona o javnim nabavkama. Zbog toga su Agencija za javne nabavke i tužiteljstva pojačali nadzor nad nabavkama u vrijeme pandemije.

Neki od slučajeva koje tužiteljstva istražuju su i nabavka 100 respiratora koju je Vlada Federacije BiH povjerila poljoprivrednom gazdinstvu za 10,5 milijuna KM te nabavka pokretne bolnice za koju je Vlada Republike Srpske izdvojila 4,2 milijuna maraka.