Nevladine organizacije pozivaju UK da učini više u borbi protiv poreznih oaza

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedavni pomaci u vezi Britanskih Djevičanskih Otoka i Kajmanskih Otoka po nekima su pokazatelj da Ujedinjeno Kraljevstvo napreduje kad je riječ o fiskalnoj transparentnosti na svojim prekomorskim teritorijima, ali aktivisti upozoravaju da to još nije dovoljno, prenosi France Presse.

Britanski Djevičanski Otoci pristali su nedavno uspostaviti javno dostupan registar tvrtki do 2023., a Kajmanski Otoci skinuti su prošli tjedan s europskog crnog popisa poreznih oaza. S popisa je skinut i Oman, dok su Barbados i Anguilla na njega dodani.

Ujedinjeno Kraljevstvo usvojilo je prije dvije godine izmjenu zakona protiv pranja novca zatraživši od svojih prekomorskih teritorija (uključujući Bermude, Jersey, Guernsey i Otok Man) da uspostave javno dostupne registre tvrtki kako bi se doznali pravi vlasnici tvrtki paravana.

Britanski Djevičanski Otoci, koje nevladine organizacije za borbu protiv korupcije i pranja novca smatraju jednim od najnetransparentnijih financijskih središta na svijetu, posljednji su koji su se povinuli toj odredbi zakona.

"To je velika vijest, odugovlačili su iako je to zakonska obveza od 2018.", komentirala je Nienke Palstra, iz organizacije za borbu protiv korupcije Global Witness, za AFP.

Ta organizacija ističe da mnogi skandali, od nedavne objave dokumenata FinCEN-a do afere Panama Papers 2016., pokazuju da je taj arhipelag jedna od glavnih offshore oaza za pranje novca i poreznu evaziju.

Međutim, Alex Cobham, direktor nevladine organizacije Tax Justice Network (TJN), ocijenio je da je angažman Britanskih Djevičanskih Otoka, premda „dobrodošao”, ipak „slab”, smatrajući da je u biti riječ o „pametnoj reformulaciji statusa quo” budući da je premijer tog otočja Andrew Fahie u priopćenju potkraj rujna kazao da se samo „radi na tome” da se uspostavi javno dostupne registre vlasnika tvrtki, „uz određene rezerve”.

Nienke Palstra ipak je optimistična, smatrajući da javno dostupni registri mogu „obeshrabriti” pokušaje prebacivanja prljavog novca na te teritorije.

Priznala je, međutim, da dostupnost tih informacija može biti problem zbog visokih naknada i odgoda koje mogu usporiti ili blokirati zahtjeve za informacijama.

Nevladina organizacija Oxfam oštro je kritizirala skidanje Kajmanskih Otoka s crnog popisa EU-a.

Upozorivši da je riječ o "jednoj od najzloglasnijih poreznih oaza na svijetu", Chiara Putaturo, savjetnica Oxfama za poreznu politiku EU-a, ocijenila je da je to novi dokaz da crni popis EU-a "ne funkcionira".

Tax Justice Network ocijenio je da je odluka rezultat „lobiranja” tog karipskog arhipelaga.

„To je neobična odluka i teško je reći je li rezultat lobiranja Kajmanskih Otoka, najgoreg svjetskog teritorija kad je riječ o financijskoj tajnovitosti, ili obične metodološke nepodesnosti crnog popisa EU-a”, komentirao je u tvitu Cobham.

Crni popis EU-a, uspostavljen u svrhu borbe protiv porezne evazije koju prakticiraju velike svjetske multinacionalne kompanije i bogataši, uspostavljen je u prosincu 2017. nakon skandala kao što su Panama Papers i LuxLeaks.

Destabilizacija sustava

Po mišljenju Tax Justice Network, Kajmanski Otoci predstavljaju veću prijetnju nego prije ne toliko zbog pranja novca koliko zbog moguće destabilizacije financijskog sustava.

Oni omogućuju „velikim međunarodnim institucijama da izbjegavaju plaćanje poreza i regulativu” zemalja u kojima posluju, ističu, podsjećajući da je arhipelag imao značajnu ulogu u krizi 2008.

Transparency International, još jedna organizacija koja se bori protiv pranja novca, također je podsjetio da neki financijski mehanizmi, kao što su trustovi, privatni investicijski fondovi koji ulažu imovinu bogatih obitelji, zaobilaze registre i da su jako netransparentni.

S obzirom na to Ujedinjeno Kraljevstvo 31. prosinca definitivno napušta EU i u svjetlu izjava britanskog premijera Borisa Johnsona da želi povratiti kontrolu nad britanskom regulativom, mnogi strahuju da bi se London mogao pretvoriti u „Singapur na Temzi” odnosno da će Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi teritoriji provoditi agresivniju fiskalnu politiku.

„Od izbora u prosincu 2019.”, na kojima su premoćno pobijedili Johnsonovi konzervativci, „britanska vlada nije pokazala nikakav vidljiv interes za financijsku transparentnost”, ustvrdio je Cobham, navevši kao primjer britansko odustajanje od obveze u sklopu OECD-a da dopusti razmjenu informacija o svojim multinacionalnim tvrtkama po državama u području poreza.

„Stječe se dojam da (borba protiv financijske netransparentnosti) za njih nije prioritet”, kazala je Sarah Hall, financijska stručnjakinja instituta „The UK in a Changing Europe”, napomenuvši ipak kako „ne misli da će doći do usporavanja” borbe protiv pranja novca kada Ujedinjeno Kraljevstvo iziđe iz Europske unije.

Nienke Palstra istaknula je također da Ujedinjeno Kraljevstvo nije jedino koje mora počistiti svoje dvorište kad je riječ o poreznim oazama, navodeći kao drugi „velik problem” Sjedinjene Države, prenosi Hina.