Opet po džepu građana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povećanje cijena osnovnih namirnica u Bosni i Hercegovini je poseban udar na standard građana, posebno tijekom pandemije, kada su manje plate i sve je više nezaposlenih. Uvođenjem kontrole cijena, Federalna vlada pokušava da pomogne građanima, ali je pitanje koliko takva mjera koristi.

Polako, tiho i skoro neprimjetno, ali uporno, cijene osnovnih životnih namirnica svakodnevno se povećavaju.

Indeks potrošačkih cijena u Federaciji Bosne i Hercegovine u grupi Hrana u veljači ove godine u odnosu na prošlu iznosi 101,2 , što znači da su cijene povećane za 1,2 posto.

Najveći rast imalo je ulje od 20,6 posto. U veljači ove godine litar ulja koštao je 2,48, a isti mjesec prošle godine 2,06 KM. Poskupio je i šećer za 5,2 posto. Kilogram je sada 1,24, a prošle godine bio je 1,18. Pšenično brašno je poskupjelo za 2,2 posto, a skuplja je i riža.

U vrijeme pandemije, kada mnogi strepe ili ostaju bez posla, i kada su smanjene plaće, promjenu u cijenama građani znatno više osjećaju, iako fenomen takozvanih “puzajućih” poskupljenja traje već godinama.

''Na početku pandemije možemo istaknuti da su stvari uglavnom bile pod kontrolom i trgovci su se solidarizirali s građanima. Međutim, sad je to krenulo po starim navikama'', Kaže Marin Bago iz Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja „Futura“

Stare navike dovele su do značajnog povećanja cijena, što je bio povod da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propiše mjere kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne marže. Odluka se odnosi na osnovne životne namirnice – brašno, ulje, pekarske, mesne i mliječne proizvode, kao i higijenske potrepštine, bezglutensku hranu i hranu za djecu, te sadni materijal.

''Mjera se odnosi na proizvode u nadležnosti FBiH, kantona, gradova i općina propisane odredbama Zakona o kontroli cijena, kao i na ostale životne namirnice i druge proizvode koje prodaju svi sudionici u lancu opskrbe, odnosno gospodarska društva i druga pravna i fizička lica koja proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i trgovinu na malo. Pravne i fizičke osobe obvezne su primjenjivati marže tako da u veleprodaji ne prelaze maksimalnu visinu od šest posto i u maloprodaji od osam posto na nabavnu cijenu. Za naftne derivate maksimalna marža u veleprodaji je 0,06 KM/litru, a u maloprodaji 0,25 KM/litru'', dodaje.

Kontrolu ove odluke provodit će federalna, županijska, gradska i općinska inspekcija, a kazne će biti od tisuću do 10 tisuća maraka. Važno je, kažu iz Vlade, da trgovac osigura pozitivno poslovanje, ali time ne stekne ekstra profit i bogaćenje.

''Pokušalo se i prije sa sličnim mjerama i one su bile vrlo brzo poništene jer nisu nikakav efekt dale na terenu'', kaže Bago.

Umirovljenici s malim mirovinama nadaju se povećanju mirovina sukladno povećanju cijena. S druge strane više od 400 tisuća ljudi je nezaposleno. Prosječna plaća zaposlenih ne pokriva ni 50 posto potrošačke košare.

Većina građana ne može si priuštiti ni najosnovnije. Uz nerealnu financijsku raspodjelu, povećanje cijena i nezaposlenost, postaje jasno zašto su naši građani sve češće na putu ka europskim zemljama.