Razbijanje mitova o cijenama - od kave do stanogradnje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Već duži niz godina potrošači su medijski bombardirani vijestima o rastu cijena hrane iz ovog ili onog razloga. Rastu cijena nafte i naftnih derivata iz ovog ili onog razloga.

Navode se objašnjenja od Covid-19, rata u Ukrajini, blokade Sueskog kanala, izbora u ovoj ili onoj državi, kriza i ratova na bliskom istoku itd.

No, uporna matrica koja se ponavlja medijski, a pokazuje se činjenično na terenu jeste rast cijena. Bilo da govorimo o rastu cijena hrane (u supermarketima, restoranima, kafićima, pekarama), rastu cijena tehničke robe, građevinskog materijala, goriva, te se medijski nameće zaključak da su divljanja cijena u posljednjih pet godina opravdana posvemašnjom lančanom reakcijom rasta cijena i da teret toga u konačnici pada na krajnjeg potrošača.

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH već duži niz godina nastoji educirati potrošače oko njihovih prava (koja su zajamčena Zakonom o zaštiti potrošača u BiH), kao što su:

1. pravo pristupa osnovnim robama i uslugama;
2. pravo na obrazovanje o pitanjima potrošača;
3. pravo na sigurnost i zaštitu života i zdravlja;
4. pravo na informiranost;
5. pravo na izbor;
6. pravo da bude saslušan i zastupan;
7. pravo na naknadu štete i kompenzaciju;
8. pravo na život i rad u zdravoj i održivoj sredini.

U tom smislu Institucija je izvršila analizu kretanja globalnih cijena a na temelju zaprimljenih pritužbi potrošača kao i medijskih upita te je došla do zaključka kako je značajan dio rasta cijena neopravdan i služi u svrhu ostvarivanja ekstra profita, a sve pod krinkom stvaranja mitova globalnog rasta cijena ukupnih roba.

Iz urađene analize cijena posljednjih deset do dvadeset godina, koja je prikazana niže opisanim grafovima, jasno je da značajan udio u današnjim cijenama predstavljaju isključivo povećane profitne marže.

Analizu smo započeli sa glavnim krivcem koji je medijski prezentiran za rast cijena, a to je cijene nafte i naftnih prerađevina (benzina, dizela):

Iz ne tako davne prošlosti u godinama 2012. godine do 2019. godine nije se bilo govora o cijenama hrane, tehničkih uređaja, kvadrata stana kakve su danas. Razlike su višestruke. No ako se promatra prvi krivac koji je medijski prezentiran potrošačima, nafta, vidljivo je da su cijene nafte i naftnih prerađevina danas (prosinac 2024. godine) u ˝zlatnoj sredini˝ cijena promatrano u razdoblju od 2012. godine do 2020. godine, a za minimalno 10% niže nego cijene nafte u posljednje dvije godine.

MIT broj 1 - Nafta

Povećanje cijena nafte dovelo je do povećanja svega ostalog na tržištu! NETOČNO! Cijene nafte sudeći prema razini na kojoj jesu, trebale su dovesti do pada cijena drugih roba.

Nastavili smo idućim sukrivcem za povećane cijene usluga toplotne energije i energenta potrebnog za proizvodnju ostalih roba, uglja.

Povijesna cijena uglja promatrala se također za posljednjih desetak godina radi lakše usporedivosti sa cijenama u zadnjih deset godina. Vidljiv je rast današnje cijene od 20% u odnos na razdoblje 2015. godine do 2021. godine. No ako se promatra cijena ugljena danas u usporedbi sa 2022. godinom i 2023. godinom, vidljiv je pad cijene od preko 200%.

MIT broj 2 - Ugalj

Povećanje cijena uglja dovelo je do povećanja cijena isporuke toplotne energije i rasta svega ostalog na tržištu što se proizvodi uz navedenu industriju! NETOČNO! Cijene uglja mogle su minimalno sudjelovati u rastu ukupnih cijena, ali promatrano zadnje dvije godine, trebalo je doći do pada cijena ovisnih o uglju.

Prije nego smo obradili cijene hrane, napravili smo analizu u građevinskom sektoru i pogledali cijene: čelika, željeza, cementa, drveta, gume.

Kod cijena čelika i željeza primjetna je identična situacija. A to je da su cijene čelika i željeza danas (2024. godina) na identičnoj ili nešto i nižoj razini nego cijene istih 2010. godine, 2012. godine dok je opće poznato da cijene nekretnina danas i prije desetljeća nisu ni moguće usporediti, budući da je došlo do rasta cijena nekretnina i preko 100% po kvadratnom metru. Uzevši u obzir da su cijene čelika i željeza doživjele i značajan rast 2021. godine, ali zatim i strelovit pad 2022. godine koji se do danas nastavio, lako je zaključiti da se radi isključivo o ostvarivanju ekstra profita pod krinkom rasta cijena ovih derivata u građevinskoj industriji.

Sljedeći graf pokazuje glavnog krivca za rast cijena nekretnina. Cijene cementa i betonskih proizvoda.

Vidljivo je da su cijene cementa i betonskih proizvoda u kontinuiranom rastu posljednje desetljeće i da su danas oko 60% skuplje nego prije 10 godina. Ipak uz cement i beton, u izgradnju nekretnina idu i željezo i čelik kao i niže navedeni drvo i guma, gdje kako će biti navedeno ne postoji opravdanost rastu cijena nekretnina u ovolikoj mjeri koja je danas prisutna na tržištu.

Naredna dva grafa prikazuju cijene drveta i gume u prethodnim razdobljima.

Vidljivo je da su cijene drveta imale značajan pad posljednje dvije godine, no da su skuplje sada 40% nego prije jednog desetljeća, dok su cijene gume u oscilacijama kroz posljednjih desetak godina i variraju u kretanju od 80%.

MIT broj 3 - Stanogradnja

Povećanje cijena građevinskog materijala dovelo je po povećanja cijena kvadrata nekretnina! DIJELOMIČNO TOČNO! Cijene građevinskog materijala globalno jesu poskupile posljednjih desetak godina, no ne u razini rasta cijena konačnog kvadrata stana.

U konačnici napravili smo analizu kretanja globalnih cijena hrane prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Analizirali smo prema FAO podjeli pet skupina hrane: meso (govedina, svinjetina, perad (piletina, puretina) i ovčetina), mliječni proizvodi (mlijeko, sir, jogurt, kajmak, vrhnje), žitarice (pšenica, ječam, raž, zob), ulje (biljna ulja, prerađevine od ulja), šećer.

U grafu ispod vidljiv je indeks kretanja cijena posljednje četiri godine, gdje se kao početna cijena uzima cijena hrane 2014-2016.godine. Vidljivo je da su globalne cijene hrane u 2024. godini (crvena linija) između 15% i 30% skuplje nego prije desetak godina, no da su u odnosu na 2023. godinu (žuta linija) i posebice 2022. godinu (blijedo roza linija) i 2021. godinu (plava linija) značajno niže. Što već u velikoj mjeri, a uzevši u obzir i prvi mit o cijenama nafte, u cijelosti potvrđuje činjenicu da je u najvećoj mjeri povećanje cijena u Bosni i Hercegovini rezultat povećanja profitnih marži cijelog lanca opskrbe.

Na sljedećem grafu još detaljnije su vidljivi podaci o kategorijama hrane i kretanjima u posljednjih dvadesetak godina:

Iz istog je vidljivo da su cijene ukupne globalne hrane na istoj razini kao cijene ukupne globalne hrane 2012. godine, 2013. godine. No, prosječan potrošač itekako će potvrditi da cijene u dućanima, restoranima, kafićima ni približno nisu iste kao prije jednog desetljeća.

MIT broj 4 - Hrana

Povećanje cijena hrane rezultat je povećanja cijena na globalnom tržištu! APSOLUTNO NETOČNO! Cijene hrane u 2024. godini iste su kao globalne cijene hrane 2012. godine, no u svim dućanima i ugostiteljskim objektima potrošači se susreću sa povećanjima cijena proizvoda od 50% do 200%. Evidentno je da cjelokupna priča o rastu cijena hrane radi inozemnih faktora nije točna, budući da se samo jedan dio povećanja cijena hrane može prenijeti na globalna tržišta, dok teret krivnje stoji u lancima opskrbe i povećanju profitnih marži svih uključenih u iste.

Budući da smo ovih dana svjedoci novih najava poskupljenja jedne od glavnih razbibriga potrošača, kave, Institucija je uradila analizu kretanja cijena kave na globalnoj razini i podaci su sljedeći:

Da, cijena kave na svjetskoj burzi u ovome trenutku je na jednom od povijesno najvećih razina sa cijenom od 3,1USD za pola kilograma kave. No, vidljivo je iz grafa da je veoma slična cijena kave bila i u posljednjih 40ak godina a u skorijoj prošlosti 2010.godine sa globalnom cijenom kave sličnoj današnjoj. Pa ipak ako se malo podsjetimo, cijena kave u ugostiteljskim objektima ne tako davne 2010.godine širom BiH bile su od 1BAM do 1,5BAM. Kako se opet medijski najavljuju poskupljenja kave, radi globalnog rasta, ostaje upitno kako smo po istim globalnim razinama cijena kave prije desetak godina mogli piti uglavnom duplo jeftiniju kavu nego danas.

MIT broj 5 - Kava

Povećanje cijena kave rezultat je povećanja cijena na globalnom tržištu! APSOLUTNO NETOČNO! Cijene kave su i prije imale globalne rekorde pa to nije utjecalo na konačne cijene kave. Trgovačke i ugostiteljske marže su te koje sada radi ekstra profita dižu cijene kave. Uostalom, ako bi bila opravdana teza trgovaca o poskupljenjima kave koja kontinuirano traju već pet godina, otvoreno pitanje za sve : a zašto nije došlo do pada cijena kave u ugostiteljskim objektima i dućanima posljednjih par godina kada su cijene kave na globalnom tržištu bile 200% manje nego danas?

Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, već dugi niz godina nastoji probuditi potrošačku svijest. Educiran potrošač jeste zaštićen potrošač.

Zato još jednom, apeliramo potrošačima, pratite cijene u različitim dućanima, jer postoje značajne razlike u cijenama. Vodite računa o kupnji i kupujte ono što vam je doista potrebno. Kaznite svaka prekomjerna povećanja cijena određenih dućana i ugostitelja na jedini učinkovit način, bojkotom kupovine u istih.

Educirajte se oko potrošačkih prava, kontaktirajte Instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.