Prijava Tužiteljstvu BiH
Podnesena kaznena prijava - Uništena Vila Nardelli u fokusu pravne borbe
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Navodna kaznena prijava zbog rušenja Vile Nardelli upitna je ukoliko se u njoj navodi da je riječ o spomeniku iz Austro-ugarske. Ova kuća izgrađena je 1931. godine, a Austro-ugarska je vladala do 1918. godine.
Vila Nardelli je srušena prošli tjedan, a član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Zoran Mikulić, podnio kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH protiv odgovornih pravnih i fizičkih osoba jer smatra da je rušenje vile izvedeno u suprotnosti sa zakonskim odredbama.
Prema informacijama kojima raspolažu pojedini mediji prijava je podnesena zbog kaznenog djela "Oštećenja, uništenja i nedozvoljenog izvoza spomenika kulture i zaštićenih objekata prirode" iz člana 321. Kaznenog zakona i to protiv: pravnih lica ATACO d.o.o. kao vlasnika lokaliteta, i izvođača radova HP Investing d.o.o., te protiv Marija Kordića gradonačelnika Mostara i Mire Muse direktora ATACO d.o.o.
Obrazloženje prijave
U obrazloženju kaznene prijave stoji da su, ignoririrajući višekratna upozorenja od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNK/Ž, učinili ovo kazneno djelo i trajno uništili spomenik naročite kulturne vrijednosti.
Grad Mostar i vlasnici parcele kako se navodi ignorirali su i dopis Veleposlanstva Republike Austrije kojim su također upozoreni da se radi o kulturnom dobru iz doba Austrougarske, čime su se stekli uvjeti da ova prijava bude predana Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine a ne Tužiteljstvu HNK/Ž, što je prijavitelj i učinio.
No, iz austrijskog veleposlanstva su za Bljesak.info potvrdili su da je veleposlanica dr. Ulrike Hartmann upozoravala na očuvanje kulturnih spomenika.
Austrijsko veleposlanstvo skreće pažnju da je veleposlanica dr. Ulrike Hartmann u travnju ove godine obavijestila Gradonačelnika Mostara i Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH o obraćanju Veleposlanstvu grupe građana Mostara u vezi sa namjeravanim građevinskim zahvatima u centralnoj gradskoj zoni Mostara.
Tom prilikom veleposlanica dr. Hartmann je navela: "Iskreno se nadam da će se lokalitet od povijesnog značaja, kao i svaki trag starije arhitektonske cjeline, zaštiti, a naročito da će se očuvati ona cjelina koja ima potencijalnu spomeničku vrijednost. … zaštita onoga što je postalo sastavnim dijelom kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine od koristi je za zajednicu, građanke i građane, kao i grad Mostar".
No Mostar već dugi niz godina nije imao materinski odnos prema arhitektonskom nasiljeđu.
Intervencije u gradskom prostoru
Tatjana Mićević – Đurić iz Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine (DPUH) za Bljesak.info je rekla kako je Aurelije Nardelli koji je izgradio čuvenu villu načinom života i interesima Mostaru predstavio neke od ideja modernog života europskih sredina.
Vila Nardelli je to svojim postojanjem, izgledom, položajem, odnosom prema svojem najužem okruženju, ali i širem prostoru u koji je bila smještena i simbolizirala. Nažalost, smatra stručnjakinja jednako tako ta vila simbolizira i današnji trenutak.
"Već dugo se ona spominje u javnome prostoru. Nakon smrti posljednjih članova obitelji
Nardelli, izravnih nasljednika Aurelija, vila je prešla u vlasništvo daljnjih članova obitelji koji
ni prema kući, ni prema gradu nisu imali nikakav sentiment te su je brzo prodali. Novi
vlasnici su kupovinu kuće i vrta velike površine na toj lokaciji vidjeli kao poslovnu priliku
kojoj se nisu suprotstavljale gradske vlasti nametanjem strogih urbanističkih uvjeta koje
zahtijeva takva lokacija, pa je samo „sretna“ okolnost da je Mostar duće od desetljeća bio bez
Gradskog vijeća dovela do situacije u kojoj se započeto rušenje nije dovršilo i nije krenulo s
izgradnjom nečeg novoga", kaže Mićević – Đurić.
Takva situacija, smatra, je ambivalentna. S jedne strane, trebamo biti sretni da se ideja investitora nije realizirala, jer učinjene intervencije u gradskome prostoru su nepovratne.
"Predviđeni objekt, o čijem projektu je bilo također dosta govora, svojom namjenom (stambeno-poslovni), visinom i gabaritom (izgrađenost parcele 100%, visina 25 m) ni u kojem se pogledu ne uklapa u taj prostor. Njegova bi realizacija uništila karakter i identitet čitavog prostora Rondoa, rezidencijalne četvrti niskih stambenih vila i radijalno postavljenim ulicama s drvoredima", navodi Mićević – Đurić.
(ne)kulturno - povijesno naslijeđe
Kako kako su započeto rušenje, krnjavi ostaci vile i u potpunosti uništeni vrt, ostavili prazan prostor koji se s vremenom pretvorio u neuređeno parkiralište i luna-park najgore vrste.
"Posljednji udar na taj prostor, ali i na čitav grad i njegovo kulturno-povijesno nasljeđe je
veliki ringišpil koji podsjeća na seoske vašare koji se vrti usred grada! Grada!? Može li gradom nazvati sredina koja se tako lako odriče svojih vrijednosti? Grad ne čini samo broj stanovnika. Grad gradom čini način života, poštovanje onoga što je naslijeđeno iz prošlih vremena, osobito onoga što je tu sredinu unaprijedilo, učinilo boljom, povezanijom s naprednim idejama", navodi Milićević - Đurić.
Konkretno, smatra, odricanje i potiranje vrijednosti čitavog dijela grada, reprezentativne stambene četvrti, u ime bilo čega, privatnog bogaćenja ili populističke zabave, dobivanja prostora za organizaciju dočeka nove godine, apsolutno je neprihvatljivo.
"Takve greške se ne mogu ispraviti. Srušena vila Nardelli nikada se više neće moći vratiti,
jednako kao što se nije mogao, ni da se htjelo, vratiti zelenilo njezina vrta. Prostor koji je trebao biti proglašen nacionalnim spomenikom BiH pretvoren je u blatnjavi, prašnjavi prostor ni parkinga, ni luna-parka na kojem caruje ringišpil donesen s nekog seoskog vašara. Je li to budućnost Mostara?", zapitala se ova stručnjakinja.
