Priča o vili Nardelli - Blago moderne arhitekture za koje više nema mjesta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Aurelije Nardelli gradnjom svoje vile 1931. godine Mostaru predstavio je neke od ideja modernog života europskih sredina. No, ta vizionarska villa u modernom Mostaru nije pronašla svoje mjesto.

Gradska vila obitelji Nardelli koju je 1931. godine dao sagraditi Aurelije Nardelli, liječnik koji se nastanio u Mostaru, predstavljala je izuzetan primjer rezidencijalne arhitekture između dva svjetska rata u Mostaru, smatraju iz Društva povjesničara umjetnosti Hercegovine (DPUH).

Povjesničarka o vili Nardeli...

Sveučilišna profesorica povijesti umjetnosti Tatjana Mićević – Đurić koja djeluje i pri Društvu povjesničara umjetnosti s nama je podijelila dostupne podatke o ovoj građevini.

''Vila je izgrađena na prostranom zemljišnom posjedu uz tadašnje Šetalište vojvode Mišića, nekadašnju Stephanie Allee, današnju Ulicu Nikole Šubića Zrinskog i svojim je planom, veličinom, oblikovanjem, položajem i najužim okruženjem zadovoljavala potrebe imućnoga i obrazovanoga intelektualca, liječnika koji se zalagao za zdrav način života, bavljenje sportom, boravljenje u prirodi.... Povezanost vile s okolnim prostorom, velikim voćnjakom, povrtnjakom i vrtom, koji su s vremenom u potpunosti zaklonili objekt od pogleda znatiželjnika, ukazuje na tendencije koje su se u arhitekturi počele javljati u vrijeme moderne i koje su upravo bile utemeljene na pretpostavkama o važnosti svježega zraka, svjetlosti, potrebi povezivanja izgrađenog i vanjskog prostora, 'uvođenju' prirode u arhitekturu'', rekla je Mićević – Đurić.

Takvoj arhitekturi, kaže, u potpunosti je odgovarala izabrana lokacija, prostor u neposrednoj blizini Rondoa, dijelu grada planiranom za stanovanje.

''Do kraja 19. stoljeća neizgrađeni prostor na desnoj obali Neretve, prilagođen je izgradnji reprezentativnih objekata, uglavnom individualnog stanovanja, objekata relativno ujednačenih gabarita, osobito visina i katnosti, okruženih vrtovima i baštama, u ulicama na kojima su bili posađeni drvoredi platana i lipa, što je dovelo do stvaranja izuzetno ugodnog i lijepog prostora rezidencijalne, poprilično reprezentativne gradske četvrti'', kaže profesorica za Bljesak.info.

Projekt vile Nardelli ističe, nije u cijelosti sačuvan. Na Facebook stranici Centar za informaciju i dokumentaciju Mostar, objavljena je fotografija idejnog projekta za kuću dr. Aurelija Nardellija koji je radio Otto Linder. Fotografija koja je postavljena na stranici potječe, kako navode, iz 1960-ih godina.

''Znamo zasigurno da su njime ispoštovani urbanistički uvjeti nametnuti gabaritima, visinama i karakterom zatečenoga, okolnih zgrada i karaktera prostora rezidencijalnoga dijela grada. Tako se izgradila prizemna vila visokoga suterena koja svojom visinom, osobito četverovodnim krovom malog nagiba, nije stršala mimo ostalih. U okolni prostor vila se uklopila poštivajući dobiveni položajni plan uz vrt i povrtnjak koji su također planirani. Među postojećim nacrtima tlocrti nažalost nisu sačuvani pa tako o prostornom rasporedu te urbane vile možemo samo okvirno zaključivati s obzirom na to da su do jučer bili dostupni samo ostaci kuće preostali nakon djelomičnog rušenja iz srpnja 2013. godine'', kaže profesorica Mićević – Đurić.

Iz preostaloga, pojašnjava jasno je kako su raspored otvora, stubišni prilaz i zaključna široka terasa, koja je zauzimala čitavu dužinu južnoga pročelja vile.

''Ona je unutrašnjim prostorom komunicirala preko četvora lučno oblikovana prolaza, a s vrtom centralno postavljenim širokim stepeništem, odgovarali sačuvanim skicama pročelja, odnosno, da je bila sačuvana u svojem originalnom izgledu. Do ljeta 2013. godine vila i vrt obitelji Nardelli predstavljali su vrlo vrijedan spomenik graditeljskog nasljeđa Mostara i važan element ambijentalne cjeline Rondoa, predložene i za upis na Listu nacionalnih spomenika BiH'', istaknula je Mićević Đurić.

Nove struje moderne

Predstavljala je ističe, jedinstven primjer arhitekture stambenih gradskih vila između dva svjetska rata u Mostaru.

''Svojim je odlikama pokazivala odmak od onda uobičajenih i premašenih historicizama i okretanje prema novim strujama moderne koja se u Mostaru slabo javljala, ali je na susjednim prostorima, odakle je Aurelije Nardelli došao u Mostar, već bila uzela zamaha. O tome svjedoče veliki otvori koji su u unutrašnjost objekta propuštali obilno svjetlo, kao i povezivanje kuće s okolnim prostorom čijem se planiranju i uređenju posvećivala velika pažnja, upravo zbog činjenice da postaje dijelom svakodnevnog funkcioniranja objekta i obitelji koji u njemu žive'', kaže profesorica.

Ističe da su neki od temeljnih principa moderne arhitekture - funkcionalnost, svjetlost, prozračnost, bili poštovani prilikom izgradnje vile Nardelli.

''Takvi principi zadovoljavali su potrebe liječnika Aurelija koji je svojim načinom života i interesima Mostaru predstavio neke od ideja modernog života europskih sredina. Vila Nardelli je to svojim postojanjem, izgledom, položajem i odnosom prema svojem najužem okruženju, ali i širem prostoru u koji je bila smještena i simbolizirala'', smatra ova profesorica.

No obitelj Nardelli je i svojim načinom života donosila modernizam, a prema podacima koje smo pronašli na stranicama CIDOM-a supruga Aurelija Nardellija, Zorka je bila ''prva dama volana u Mostaru''.

''Prva vozačica je bila gospođa Zorka. Doktor Aurelije Nardelli je 1927. godine kupio putnički kabriolet. Njegova je supruga, gospođa Zorka, također 'naučila šofirati', te joj je 12. srpnja 1927. godine izdana vozačka dozvola pod brojem 6899/27, pa time postaje 'prva dama volana u Mostaru, i šire'', navodi se u postu za koje je informacije napisao Tibor Vrančić uz fotografije su preuzete od Cuco Solomon Arijas i sastavljene u jednu. Kolor obradu fotografija uradio je Aid Čizmić.

No, umjesto da ova obitelj koja je u Mostaru bila pokretač modernizma ostane 'sačuvana' u vili čije su čak i srušene zidine odavale nekadašnju ljepotu, vila je sravnjena sa zemljom.