Tegeltija malo o porezima i izazovima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija istaknuo je kako treba kreirati mnogo jasniji sustav neizravnih poreza kako ubuduće ne bi dolazilo do blokada prilikom raspodjele prihoda.

Prema njegovim riječima, postoji mnogo načina da taj sustav bude unaprijeđen, kao i spremnost u Federaciji BiH da se razgovara o tome, jer mogućnost bilo kakve blokade ne bi bila dobra, niti bi bilo kome odgovarala, prenijela je Srna.

Jasniji model

"Ako dođe do dogovora, treba da napravimo jasniji model. Sadašnja blokada je posljedica prethodnog vremena. Bilo bi važno da se koeficijenti za raspodjelu prihoda utvrđuju po rokovima. Bilo bi mnogo bolje da se utvrdi jedan koeficijent na početku godine, da možete lakše planirati prihode, a na kraju godine napravite poravnanje. Sada u proračunsku godinu ulazite s jednim koeficijentom, a onda se taj koeficijent može tri puta tijekom godine promijeniti", pojasnio je Tegeltija.

Problemi u "Elektroprijenosu BiH", dodao je on, nisu do kraja riješeni.

"Kadrovsko pitanje je i dalje problem, ali su se premijeri entiteta usuglasili da budu deblokirane investicije za ključne projekte u energetici. Bez ulaganja u taj sustav lako nam se može dogoditi da neka havarija dovede do toga da imamo proizvodnju električne energije, a nismo u stanju prenijeti na mjesto gdje je potrebna", rekao je Tegeltija za Euroblic.

Institucijama treba više novca

Govoreći o prijedlogu fiskalnog vijeća BiH da proračun institucija BiH za 2020. godinu bude povećan za 30 milijuna KM, Tegeltija je rekao da je sporazumom koji je definiran nakon uspostavljanja fiskalnog vijeća definirano da će se izdvajanje za zajedničke institucije kretati u skladu s rastom prihoda od neizravnih poreza.

"Procjena u tom trenutku je bila da je 750 milijuna KM dovoljno za institucije BiH i da nema potrebe da se povećava. Toga smo se dugo držali iako je sporazum važio tri godine. U ovom trenutku procjena je da postoji potreba za dodatnim sredstvima i zbog toga su se premijeri Republike Srpske i Federacije BiH dogovorili da budu povećana okvirna sredstva", naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, prihodi od neizravnih poreza imaju pozitivan trend i najveći iznos sredstava pripada entitetima.

"To je razlika za koju je procjena da ni na koji način ne ugrožava proračun Srpske za 2020. godinu. Započet ćemo izradu proračuna i vidjeti gdje je novac najpotrebniji. Možda je najosjetljivija priča podizanje kapaciteta za rješavanje migrantske krize", dodao je Tegeltija.

Razočarana opozicija

Govoreći o Programu reformi BiH, Tegeltija je istaknuo da je vrlo indikativno da opozicija i u Srpskoj i u FBiH ima negativan stav prema tom dokumentu.

"Oni pokušavaju prikriti razočaranje gubitkom izvršne vlasti na razini BiH, koja im po izbornim rezultatima ni tada nije pripadala. Program reformi bit će dostupan javnosti, a iz njega će proisteći obveze prema mnogim institucijama. Ono što bude obveza Vijeća ministara i o čemu postoji konsenzus, bit će urađeno. Ohrabruje me da mnogo toga što se nametalo u predloženom godišnjem nacionalnom planu ne postoji u Programu reformi", kaže Tegeltija.

Komentirajući odnos institucija prema migrantskoj krizi, Tegeltija je rekao da je prvo što BiH treba uraditi uspostavljanje kontrole ulaska na svoju teritoriju.

"To je ključno pitanje. Što je sve potrebno učiniti definirat ćemo zajedno sa svim agencijama koje se bave sigurnošću u BiH. Nesporno je da je neophodno podići kapacitete Granične policije u smislu operativnog broja ljudi koji to rade, a sa druge strane prerasporediti ljude unutar policijskih agencija", kaže Tegeltija.

Čekaonica za migrante

Dodaje je kako razumije da se migrantska kriza ne može zaustaviti, ali da se za one koji ulaze u BiH mora znati tko su.

"Da bi se to desilo, prvo mora da postoji dobra suradnja sa susjedima. Ukoliko imate situaciju da je ministar sigurnosti stalno u sukobu sa sigurnosnim agencijama iz našeg okruženja, onda ne možete računati na bilo kakvu suradnju", naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, BiH ne može prihvatiti trenutni broj migranata.

"Zemlje od 10 milijuna stanovnika u EU kažu da im je problem da prihvate 500 izbjeglica, a nama kažu da imamo 5.000, dok veleposlanstva koja prate taj proces tvrde da imamo više od 8.500 ljudi. Ključan je odnos EU prema ovom pitanju. Ako EU pokuša da napravi čekaonicu za migrante, BiH to ne može izdržati", upozorio je Tegeltija.

Najveći izazov

On je poručio da će mjerilo uspjeha Vijeća ministara biti žive li građani bolje i jesu li bogatiji, uspješniji i sigurniji.

"Kada građani budu imali veća primanja, bolju infrastrukturu, zdravstveni sektor i osjećali se sigurnije, mi ćemo imati uspješan mandat. To ne zavisi samo od Vijeća ministara već od svih koji su u vlasti, jer je najveći dio obveza na vladama entiteta. Zavisi i od toga koliko će parlamentarci biti spremni pratiti Vijeće ministara. Najveći izazov bit će postizanje sinergije rada Vijeća ministara i drugih razina vlasti i da svi shvate da Vijeće ministara pripada svima", kaže Tegeltija.