Uvodi se porez na imovinu, ali i veći porez na luksuz

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Preraspodjela poreznog opterećenja iduća je mjera koju bi Vlada FBiH trebala provesti tijekom ove godine i koja će označiti početak proširenja porezne osnove, točnije uvođenje nekih novih poreza koji se do sada nisu naplaćivali.

Proširenje porezne osnovice znači da će se u budućnosti plaćati porez na do sada neoporezive naknade, kao što su porezi na nekretnine, luksuz, topli obrok, prijevoz, regres...

Uvođenje ovakvih mjera, prema prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, prvi je korak prema smanjenju poreznog opterećenja rada, a FBiH planira ga poduzeti izjednačavanjem načina oporezivanja rada sa zemljama EU i OECD-a, čime se stječu uvjeti za smanjenje stopa doprinosa uz postizanje neutralnoga fiskalnoga učinka, posebno s gledišta fiskalne održivosti izvanproračunskih fondova.

Provedba takve porezne reforme trebala bi se realizirati donošenjem novog Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima te donošenjem pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, uputa i drugih podzakonskih akata. Iz spomenute Direkcije naglašavaju kako će u cilju pojednostavljenja poslovnog okruženja u idućem razdoblju vlasti u Federaciji BiH morati donijeti jedinstveni zakon o oporezivanju imovine na razini cijelog entiteta, piše Večernji list.

Također je potrebno analizirati proces oporezivanja imovine te pripremiti zakonske i podzakonske akte uz suglasnost nižih razina vlasti, kao što su županije. Koliki će porez biti plaćan na imovinu, to je stvar budućih pregovora i dogovora unutar samih institucija vlasti, ali i građana Federacije BiH.

Provođenje ove reforme treba se postići donošenjem Zakona o posjedovanju i prometu imovine u FBiH te donošenjem pravilnika o primjeni Zakona o posjedovanju i prometu imovine u Federacije BiH, uputa i drugih podzakonskih akata.

Posebne mjere bit će posvećene sprečavanju nastajanja novog poreznog duga, odnosno neplaćanju javnih prihoda, što će se postići izradom izvješća o analizi stanja poreznog duga, izradom analize rizika stanja poreznog duga te donošenjem zakonskih i podzakonskih akata.

Sve te porezne reforme sadržane su u strategiji upravljanja javnim financijama FBiH 2017. do 2020. koja je podijeljena u šest ključnih stupova koji, između ostaloga, obuhvaćaju i mobilizaciju prihoda u okviru kojeg su predviđene mjere restrukturiranja poreznog opterećenja, što uključuje smanjenje poreznog opterećenja rada i oporezivanje imovine, druga pitanja porezne politike, a što uključuje proces identifikacije poreznog duga.

Još prije dvije godine iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja nudili su rješenja za reformu porezne politike čije je dijelove očito Vlada Federacije BiH i usvojila. Stručnjaci okupljeni oko projekta “Plava knjiga” bavili su se temom kako kroz reformu porezne politike unaprijediti investicije, smanjiti poreze na rad i nova zapošljavanja.

Vlade bi trebale, istaknuto je u “Plavoj knjigi”, razmisliti o uvođenju poreza na nepokretnu imovinu, kao što je porez na stan od, primjerice, više od 25 četvornih metara po članu obitelji.