Vlada analizirala sebe i Covid

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Federacije BiH je razmatrala analizu mjera koje je poduzela na ublažavanju ekonomskih posljedica pandemije COVID-19.

''Radi ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije, Vlada je donijela niz mjera koje su, najvećim dijelom, propisane Zakonom o ublažavanju negativnih posljedica pandemije, Programom ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021. i Uredbom o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH'', navodi se u priopćenju federalne vlade nakon sjednice.

Odobreno 58.470 zahtjeva

Među devet mjera na koje se analiza odnosi su subvencioniranje doprinosa za obvezna osiguranja, obustave obračuna i plaćanja zatezne kamate na javne prihode, ukidanje obveza plaćanja akontacije poreza na dobit i akontacije poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, kao i prekid obračuna zateznih kamata na zakašnjela plaćanja u dužničko ­ povjerilačkim odnosima.

Jedna od mjera koju je Vlada donijela je subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja. Za razdoblje travanj-lipanj 2020. godine ukupno je odobreno 58.470 zahtjeva u ukupnom iznosu od gotovo 91 milijun KM.

Do danas su 69 poduzeća iskoristila pogodnosti Garancijskog fonda i osiguralo kreditna sredstva u iznosu od 77,4 milijuna KM, zahvaljujući odobrenim garancijama Razvojne banke od 38,7 milijuna KM.

Na osnovu Uredbe o interventnim mjerama osigurano je 90 milijuna KM za 938 gospodarskih subjekata iz turističko-ugostiteljskog sektora, prometa i komunikacija, sektora poljoprivrede i prehrambene industrije i izvozna gospodarska društva.

Poduzete su i mjere prekida prinudne naplate, uzdržavanje od prinudne stabilnosti pojedinih isplata, odgode primjene propisa za vrijeme trajanja stanja nesreće u FBiH, te je uspostavljen Garancijski fond.

Pad BDP-a

''Zahvaljujući mjerama Vlade FBiH, zaustavljeno je produbljivanje negativnih ekonomskih posljedica pandemije, uz vidljiv trend oporavka ekonomije. U drugoj polovini 2020. i prvom kvartalu 2021. godine zabilježen je rast svih bitnih makroekonomskih pokazatelja: BDP-a, industrijske proizvodnje, zaposlenosti, izvoza, pokrivenosti uvoza izvozom i javnih prihoda'', navodi Vlada FBiH.

I pored pada BDP-a FBiH u 2020. godini za 3,8 posto, vlada navodi kako je evidentan njegov rast u trećem kvartalu 2020. u odnosu na drugi za 5,6 posto i u četvrtom u odnosu na treći za 2,8 posto. Da nije bilo ovog rasta, pad BDP-a u 2020. godini bi bio znatno veći. Prognoze DEP-a i MMF-a predviđaju rast BDP-a FBiH u 2021. godini za 2,8 posto - 3,5 posto.

Rast obujma industrijske proizvodnje FBiH u prvom kvartalu 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosi šest posto, pri čemu je najveći zabilježen u metalnoj, elektro i autoindustriji za 42,9 posto, papirnoj i grafičkoj za 10 posto, prerađivačkoj za 6,9 posto u kemijskoj, farmaceutskoj i industriji gume i plastike za 5,4 posto.

Najniži broj zaposlenih

Najniži broj zaposlenih u FBiH zabilježen je na vrhuncu pandemije u svibnju 2020. godine - 507.617. Od tada broj zaposlenih raste zahvaljujući mjerama Vlade i u aprilu ove godine je dostigao 522.251, što znači rast za gotovo 15.000 radnika.

U trećem kvartalu 2020. izvoz FBiH je porastao za 12,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, a u četvrtom za 11,4 posto u odnosu na treći. U četvrtom kvartalu 2020. izvoz je porastao za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada nije bilo pandemije. U prvom kvartalu 2021. zabilježen je drugi najbolji rezultat kad je izvoz FBiH u pitanju, s nikad većom pokrivenošću uvoza izvozom u procentu od 66 posto.

I pored značajnog pada javnih prihoda zbog pandemije do lipnja 2020. godine, mjerama Vlade je ostvaren neznatan pad prihoda od poreza na dohodak u cijeloj 2020. godini za 0,61 posto i prihoda fondova socijalnog osiguranja za 0,7 posto, što je omogućilo održiv rast penzija za 2,8 posto i bolju financijsku situaciju u zdravstvenom sektoru. U prvom kvartalu 2021. prihodi od direktnih poreza u FBiH su porasli za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U razdoblju nakon izbijanja pandemije (tri posljednja kvartala 2020. i prvi kvartal 2021.) prihodi od neizravnih poreza u FBiH za koje je Vlada izravno nadležna su pali za neznatnih 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a prihodi od neizravnih poreza su zabilježili značajan pad od 21 posto, na šta Vlada nije mogla izravno utjecati jer nema neposrednu nadležnost.

Ukupan javni dug FBiH je daleko ispod granične vrijednosti kriterija iz Mastrihta od 60 posto i na mnogo nižoj razini nego u Republici Srpskoj (52,8 posto) i svih zemalja okruženja i EU27 (prosječna zaduženost zemalja EU27 iznosi 91,7 posto), objavila je Vlada Federacije BiH.