Vlada FBiH utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama zakona o inspekcijama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Federalna vlada utvrdila je na današnjoj sjednici u Mostaru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijama FBiH i uputila ga u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku, s obzirom da nije složen i obiman.

Razlozi za pripremu ovog zakona su izvršavanje presude Ustavnog suda FBiH od 13.12.2016. godine koja se ovim putem i fomalno izvršava, zaključci Vlade FBiH od 30.5.2019., 17.10.2019. i 22.11.2019. godine, kao i zaključak Zastupničkoga doma Parlamenta FBiH od 5.12.2019. godine, navodi s eu priopćenju Ureda za odnose s javnošću Vlade F BiH.

Novim zakonskim rješenjem djelokrug rada Federalne uprave za inspekcijske poslove se širi i na oblasti rada humanitarnih organizacija i socijalne i dječije zaštite, tako da su predviđena radna mjesta inspektora za humanitarnu djelatnost i inspektora za socijalnu i dječiju zaštitu.

Presudom Ustavnog suda FBiH od 13.12.2016. godine utvrđeno je da su odredbe iz člana 37. i člana 44. stavovi (I) i (3) Zakona o inspekcijama FBiH suprotne odredbama Ustava FBiH. S tim u vezi, Vlada FBiH je zaključkom od 30.5.2019. godine obvezala nadležne organe federalne vlasti da usklade odredbe ovog zakona s presudom i upute ih u parlamentamu proceduru. Osim toga, svojim zaključcima od 17.10.2019. i 22.11.2019. godine Vlada je obvezala nadležne organe federalne vlasti da pripreme i u parlamentarnu proceduru upute prijedlog Zakona o dopunama Zakona o inspekcijama FBiH tako da se djelokrug rada federalne inspekcije proširi i na oblasti rada humanitarnih organizacija i socijalnu i dječiju zaštitu.

Na sličan način je i Zastupnički dom Parlamenta FBiH 5.12.2019. godine obvezao nadležne organe federalne vlasti da pripreme i u parlamentamu proceduru upute prijedlog dopuna ovog zakona kojim bi oblast socijalne i dječije zaštite bila u djelokrugu rada federalne inspekcije.

O faktoringu

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o faktoringu kojim je, uz pojedine unesene tehničke ispravke, propisana mogućnost ustupanja predmeta faktoringa od strane povjerioca na pružaoca faktoring usluge (cesija). Također, ovaj propis je usklađen sa odbredbama Zakona o Agenciji koje propisuju žalbeni postupak.

Kako je navedeno u obrazloženju, Federalno ministarstvo finansija je dobilo inicijativu Udruženja banaka za dopunu ovog zakona, koja je upućena Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u vezi sa izmjenom ugovornih odredbi u pogledu rokova dospijeća naplate tražbine, koja u predloženom tekstu nije prihvatljiva, te je predložena dopuna.

Ugovoreni rokovi između kupca i prodavca definirani kupoprodajnim ugovorom ne mogu biti mijenjani na osnovu ugovora o faktoring poslu, shodno definiciji faktoring posla, gdje je u osnovi kupoprodaja postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nastale iz osnova ugovora o prodaji robe ili pružanja usluga u zemlji i inostranstvu, ali postoji mogućnosti zaključivanja akcesornog (naknadnog) pravnog posla tj. cesije, te se na osnovu predloženih odredbi daje mogućnost ustupanja predmeta faktoringa od strane povjerioca na pružaoca faktoring usluge.

Izjašnjenje o inicijativama 

Federalna vlada utvrdila je izjašnjenje o inicijativi za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, koju je podnijelo Gradsko vijeće Grada Tuzle. Kako je navedeno, realizacija inicijative za povećanje sredstava Tuzli i drugim gradovima u FBiH bi uzrokovala smanjenje prihoda kantonalnog nivoa vlasti, što mora biti praćeno adekvatnim pravnim i finansijskim analizama od strane predlagača. Također, uzimajući u obzir kompleksnost materije, te vertikalne i horizontalne raspodjele, u narednom periodu, a u skladu sa strateškim dokumentima Federalnog ministarstva finansija, planirana je izrada analiza prijedloga svih zainteresovanih strana i priprema materijala za razmatranje, gdje će svi korisnici javnih prihoda u Federaciji BiH dati svoje konkretne prijedloge za raspodjelu javnih prihoda koji će biti prijedlog razmatranja i analiza.

Utvrđeno je i izjašnjenje povodom inicijative za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, koju je podnijela Radna grupa za izradu Prijedloga zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica. Navedeno je da bez dodatnih podataka i informacija ne mogu biti rađene izmjene i dopune ovog zakona i da ova inicijativa ne može biti razmatrana u ovom trenutku. Od Radne grupe Vlada FBiH traži dostavu analize pravne regulative iz ove oblasti i dosadašnje učešće u ukupnom budžetu za prethodne tri godine, kao i podatke o dodatnom opterećenju i time potrebnim dodatnim sredstvima za sve nivoe vlasti u Federaciji BiH kako bi ova inicijativa mogla biti razmatrana.

Nakon detaljnog razmatranja, Vlada FBiH je danas ocijenila da nema potrebe za autentičnim tumačenjem odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kako je to traženo inicijativom koju je dostavio direktor Zavisnog društva Rudnici Kreka d.o.o. Tuzla, koje posluje u sastavu Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo, Osman Bleković. Njegova inicijativa se sastoji od niza pitanja koja se odnose na ostvarivanje prava invalida II kategorije.

Vladi FBiH nije prihvatila inicijativu vijećnice Gradskog vijeća Grada Zenica Melihe Salčinović za izmjene i dopune Zakona o radu s ciljem regulisanja pojma i statusa "samozaposlene" osobe. U obrazloženju ove inicijative istaknuto je kako značajan broj radnika i poslodavaca, zbog visokih stopa doprinosa, ali i složenog ambijenta za pokretanje poslovanja, nisu u prilici biti dio legalnog sistema i djeluju u zoni sive ekonomije. Obzirom na različite vrste poslovne djelatnosti, mnogim radnicima nije potrebna registracija pravnog subjekta, jer aktivnosti mogu obavljati iz kuće ili stana.

S tim u vezi, istaknuto je kako bi se kroz izmjene i dopune Zakona o radu, te uz prilagodbu propisa iz oblasti poreza i doprinosa, kao i zdravstvenog osiguranja, značajno smanjio rad "nacrno", te bili povećani prihodi budžeta i vanbudžetskih fondova. Prema obrazloženju Vlade, inicijativa nije prihvatljiva jer uvođenje pojma "samozaposlenih" osoba u Zakon o radu, a bez njihovog istovremenog prepoznavanja u drugim propisima, ne bi podrazumijevalo potpunu realizaciju cilja podnesene inicijative. Ujedno, mogućnost obavljanja određene djelatnosti od strane fizičkih osoba u svoje ime i za svoj račun već je predviđena kroz posebne propise.

Plemeniti metali

Federalna vlada dopunila je Odluku o postupanju s nakitom od plemenitih metala koji je oduzela Porezna uprave Federacije BiH, a kojom je propisano da, ukoliko je ova uprava ne proda po postupku aukcije, oduzeta roba može biti prodata direktno ili javnim oglašavanjem registriranim osobama zlatarima, što je uređeno Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH.

Kako je navedeno u obrazloženju, Porezna uprava FBiH, odnosno Komisija formirana u skladu s Rješenjem Vlade FBiH od 7.6.2018. godine, je dostavila Federalnom ministarstvu finansija izvještaj o provođenju Odluke o postupanju s oduzetim nakitom od plemenitih metala kojim obavještava da prodaja nije izvršena po postupku aukcije, jer nije bilo zainteresiranih kupaca koji bi pod uslovima aukcije kupili nakit.

Stoga su novom odlukom predviđena druga dva postupka - direktna prodaja ili javno oglašavanje, ukoliko aukcija nije dala željene rezultate.

Nove cijene

Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na Odluku o izmjeni Odluke o naknadama za usluge Finansijsko-informatičke agencije od 29.1.2020. godine, koju je donio Upravni odbor ove agencije. Njome su određene nove naknade za usluge iz Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata

Potvrda o glavnom računu će biti naplaćivana 5 KM, o otvorenim računima 10 KM, o likvidnosti (period do tri mjeseca) 15 KM, o likvidnosti (period do šest mjeseci) 20 KM, a historijska potvrda o promjenama računa (vremenska serija tri godine) 30 KM.

Jedan upit preko web servisa za banke je 0,10 KM, paušalna mjesečna naknada za banke do 1.000 računa 100 KM, za banke od 1.000 do 10.000 računa 300 KM i za banke s više od 10.000 računa 500 KM.